Prehrambene masti utječu na rizik od depresije

Najnovije istraživanje znanstvenika iz Španjolske je zabilježilo kako unos trans i zasićenih masti povećava rizik od depresije dok s druge strane, unos maslinovog ulja pruža zaštitu od ovog psihičkog poremećaja.

Najnovije istraživanje znanstvenika iz Španjolske je zabilježilo kako unos trans i zasićenih masti povećava rizik od depresije dok s druge strane, unos maslinovog ulja pruža zaštitu od ovog psihičkog poremećaja. Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu PloS ONE potvrđuju istinitost hipoteze o većoj učestalosti depresije u zemljama sjeverne Europe, u usporedbi sa zemljama na jugu, poglavito u zemljama u kojima prevladava mediteranski tip prehrane. 

Stručnjaci procjenjuju kako je učestalost depresije u stalnom porastu i kako danas u svijetu od depresije pati otprilike 150 milijuna ljudi. Tome uvelike doprinosi i način prehrane. Zapadnjačku prehranu obilježava visok unos trans i zasićenih masti koji se pretežno nalaze u mesu, maslacu, određenim pekarskim proizvodima, brzoj hrani i slanim grickalicama, dok je unos blagotvornih masti iz biljnih ulja i ribe prenizak.
U istraživanju koje je trajalo otprilike 6 godina sudjelovalo je više od 12 tisuća ispitanika. Znanstvenici su analizirali prehranu, način života i bolesti svih ispitanika na početku, tijekom i na kraju istraživanja. Iako na početku nitko od ispitanika nije patio od depresije, na kraju studije je zabilježeno čak 657 slučajeva. Rezultati su pokazali kako su depresivne osobe konzumirale više trans masnih kiselina u usporedbi s osobama koje nisu patile od depresije. Najviši unos trans masnih kiselina doveden je u vezu sa 48 % višim rizikom od razvitka tog psihičkog poremećaja, dok je viži unos maslinovog ulja povezan s nižim rizikom.

Valja napomenuti kako je prosječan unos trans masnih kiselina bio nizak i iznosio samo 0,4 % ukupnog energetskog unosa no unatoč tome znanstvenici su zabilježili povećanje rizika za gotovo 50 %. Usporedbe radi, prosječan unos trans masti u zemljama poput SAD-a iznosi čak 2,5 %. 
Omega – 3 masne kiseline u trudnoći važan čimbenik psihičkog zdravlja djeteta
 Mnoga istraživanja pokazuju kako je adekvatan unos omega – 3 masnih kiselina važan za mentalno zdravlje, no sudeći prema rezultatima nove studije objavljene u časopisu Nature Neuroscience unos omega – 3 masnih kiselina u trudnoći je od posebne važnosti za emocionalno ponašanje djeteta u odrasloj dobi. Naime, istraživanje na miševima je pokazalo kako majke hranjene prehranom koja sadrži nepovoljan omjer omega – 3 i omega – 6 masnih kiselina uzrokuje oštećenje specifične komunikacije između neurona u mozgu što posljedično dovodi do poremećaja u raspoloženju.

Ranije su ljudi konzumirali veće količine omega – masnih kiselina i manje količine omega – 6 masnih kiselina međutim, evolucijom se taj omjer obrnuo i danas su u našoj prehrani prisutnije omega – 6 masne kiseline. Brojne znanstvene  studije pokazuju kako je omjer masnih kiselina važan za pravilnu funkciju kardiovaskularnog sustava, funkciju zglobova, ravnotežu inzulina, metabolizam kože pa čak i ekspresiju gena. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se nastoji prehranom unositi omjer omega – 3 i omega – 6 masnih kiselina u rasponu od 1:3 do 1:5. Izvori omega – 6 masnih kiselina su primjerice kukuruz, suncokretovo ulje, meso i mesne prerađevine, dok su izvori omega – 3 masnih kiselina plava riba, sjemenke lana i orašasti plodovi.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika