Prehrana i dodaci prehrani kao pomoć kod dislipidemije

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) periodično objavljuje smjernice o liječenju dislipidemije. Najnovije izdanje smjernica objavljeno je sredinom 2016. godine, a prikazane su…

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) periodično objavljuje smjernice o liječenju dislipidemije. Najnovije izdanje smjernica objavljeno je sredinom 2016. godine, a prikazane su ciljne vrijednosti lipidnih parametara, liječenje i promjene načina života koje mogu biti korisne. Uloga prehrane i dodataka prehrani u prevenciji i terapiji dislipidemija temeljito se istražuje već desetljećima. Postoje uvjerljivi dokazi da prehrambeni čimbenici utječu na aterogenezu izravno ili putem djelovanja na lipide u plazmi, krvni tlak ili razinu glukoze u krvi. Najviše dokaza govori u prilog mediteranskoj prehrani te vrlo sličnoj „DASH“ dijeti koja je kreirana za terapiju hipertenzije.

Stoga, kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti treba slijediti mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mahunarke, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g dnevno, a u osoba s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan (2,5 – 5 sati tjedno). Čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10%) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba s dislipidemijom.

Osim prilagođene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, u novim smjernicama navedeno je kako treba izbjegavati sve oblike izlaganja duhanskom dimu. Indeks tjelesne mase poželjno je održavati u rasponu od 20 – 25 kg/m2, a vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/90 mmHg. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola za osobe s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom iznose <1,8 mmol/L, dok kod osoba s niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom trebaju biti niže od 3 mmol/L. Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je održavati iznad 1.0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi ne bi trebali biti veći od 1,7 mmol/L, a potrebno je pratiti i kontrolu glikemije te HbA1C ne bi trebao prelaziti 7%. Svi ti čimbenici smatraju se bitnim karikama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava

U novim ECS/EAS smjernicama stručnjaci navode i dodatke prehrani, odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi te ih valja razmatrati kao dio strategije u prevenciji odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti. U novim smjernicama našli su se biljni steroli, sojin protein, prehrambena vlakna (beta-glukan), omega – 3 masne kiseline te crvena riža.  Ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Uobičajena prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10% potrebno unijeti oko 2g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom.

Omega – 3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.  Iako je utjecaj na razinu kolesterola skroman, omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Kardiovaskularne blagodati omega-3 masnih kiselina posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak 2-3 g ribljeg ulja na dan može smanjiti smanjiti razinu triglicerida za 25-30 % i u osoba s normalnom razinom lipida i u osoba hiperlipidemijom.  Pri tome su najučinkovitije upravo EPA i DHA dok alfa-linolenska kiselina (ALA) iz biljnih izvora ne pokazuje toliko povoljan učinak.

Popularna „crvena riža“ dobiva se posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus, a konačan rezultat je proizvod intenzivne crvene boje i ugodnog mirisa.

Crvena riža obiluje aktivnim tvarima – monakolinima  koji se u stvari smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG – CoA  reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola ( za oko 20 %) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45%. Doze koje pokazuju povoljne učinke variraju od 1.2 do 2.4 grama dnevno.

Iako se smatra da je crvena riža sigurna za upotrebu za sada nisu jasni učinci dugotrajnog uzimanja. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre. Dodatno, prilikom odabira treba dati prednost pripravcima koji zajamčeno ne sadrže mikotoksin citrinin koji se može naći u manje kvalitetnim pripravcima.

 

Referenca

  • The Task Force for the Management of Dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and European Atherosclerosis Society (EAS)ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias. European Heart Journal (2016)37, 2999–3058.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Bademi

Bademi i nesanica

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]