Prehrana i dodaci prehrani kao pomoć kod dislipidemije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) periodično objavljuje smjernice o liječenju dislipidemije. Najnovije izdanje smjernica objavljeno je sredinom 2016. godine, a prikazane su…

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) periodično objavljuje smjernice o liječenju dislipidemije. Najnovije izdanje smjernica objavljeno je sredinom 2016. godine, a prikazane su ciljne vrijednosti lipidnih parametara, liječenje i promjene načina života koje mogu biti korisne. Uloga prehrane i dodataka prehrani u prevenciji i terapiji dislipidemija temeljito se istražuje već desetljećima. Postoje uvjerljivi dokazi da prehrambeni čimbenici utječu na aterogenezu izravno ili putem djelovanja na lipide u plazmi, krvni tlak ili razinu glukoze u krvi. Najviše dokaza govori u prilog mediteranskoj prehrani te vrlo sličnoj „DASH“ dijeti koja je kreirana za terapiju hipertenzije.

Stoga, kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti treba slijediti mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mahunarke, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g dnevno, a u osoba s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan (2,5 – 5 sati tjedno). Čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10%) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba s dislipidemijom.

Osim prilagođene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, u novim smjernicama navedeno je kako treba izbjegavati sve oblike izlaganja duhanskom dimu. Indeks tjelesne mase poželjno je održavati u rasponu od 20 – 25 kg/m2, a vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/90 mmHg. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola za osobe s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom iznose <1,8 mmol/L, dok kod osoba s niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom trebaju biti niže od 3 mmol/L. Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je održavati iznad 1.0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi ne bi trebali biti veći od 1,7 mmol/L, a potrebno je pratiti i kontrolu glikemije te HbA1C ne bi trebao prelaziti 7%. Svi ti čimbenici smatraju se bitnim karikama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava

U novim ECS/EAS smjernicama stručnjaci navode i dodatke prehrani, odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi te ih valja razmatrati kao dio strategije u prevenciji odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti. U novim smjernicama našli su se biljni steroli, sojin protein, prehrambena vlakna (beta-glukan), omega – 3 masne kiseline te crvena riža.  Ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Uobičajena prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10% potrebno unijeti oko 2g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom.

Omega – 3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.  Iako je utjecaj na razinu kolesterola skroman, omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Kardiovaskularne blagodati omega-3 masnih kiselina posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak 2-3 g ribljeg ulja na dan može smanjiti smanjiti razinu triglicerida za 25-30 % i u osoba s normalnom razinom lipida i u osoba hiperlipidemijom.  Pri tome su najučinkovitije upravo EPA i DHA dok alfa-linolenska kiselina (ALA) iz biljnih izvora ne pokazuje toliko povoljan učinak.

Popularna „crvena riža“ dobiva se posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus, a konačan rezultat je proizvod intenzivne crvene boje i ugodnog mirisa.

Crvena riža obiluje aktivnim tvarima – monakolinima  koji se u stvari smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG – CoA  reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola ( za oko 20 %) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45%. Doze koje pokazuju povoljne učinke variraju od 1.2 do 2.4 grama dnevno.

Iako se smatra da je crvena riža sigurna za upotrebu za sada nisu jasni učinci dugotrajnog uzimanja. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre. Dodatno, prilikom odabira treba dati prednost pripravcima koji zajamčeno ne sadrže mikotoksin citrinin koji se može naći u manje kvalitetnim pripravcima.

 

Referenca

  • The Task Force for the Management of Dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and European Atherosclerosis Society (EAS)ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias. European Heart Journal (2016)37, 2999–3058.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vitamin K

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Mršavljenje

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Prehrana

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Koža

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Prehrana za zdravlje glasnica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Glavobolja

Glavobolje

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Nutricionizam

Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma […]

Nutricionizam

Kardiološko pitanje

Nutricionizam

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Nutricionizam

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]