Rajčice i proizvodi od rajčice su jedna od najčešće konzumiranih vrsta povrća, a predstavljaju značajan izvor prehrambenog likopena.

Nedavno je Britansko ministarstvo zdravstva objavilo proglas u kojem upozorava svoje stanovnike da smanje unos crvenog mesa kako bi smanjili rizik od razvitka karcinoma debelog crijeva. Potreba za takvim upozorenjem javila se zbog toga što istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa značajno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva od kojeg godišnje oboli više od 35 000 Britanaca. Također, unos crvenog mesa doveden je u vezu i s bolestima srca i krvnih žila zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina te dijabetesom, a i s nekim drugim oblicima karcinoma poput karcinoma dojke, pluća i prostate.

Svjetski fond za istraživanje karcinoma (WCRF) procjenjuje kako bi oko 3800 slučajeva karcinoma debelog crijeva godišnje moglo biti spriječeno kada bi se ljudi pridržavali preporuke o unosu crvenog i procesiranog mesa manjim od 70 g dnevno ili 500 g tjedno. Brojke se odnose na količinu mesa u stanju nakon termičke obrade. Meso prilikom pripreme gubi vodu pa tako 130 g mesa u sirovom stanju nakon termičke obrade iznosi oko 90 g.

Što je crveno, a što procesirano meso?

Crveno meso uključuje sva mesa koja su prije termičke obrade crvene boje, a termičkom obradom ne postaju bijele boje. To su primjerice govedina, svinjetina i janjetina. Također, razlika između crvenog i bijelog mesa je i u sadržaju mioglobina, molekule koja je odgovorna za crvenu boju mesa. Bijelo meso peradi sadrži manje od 0,05 % dok govedina sadrži između 1,5 i 2 % mioglobina.
Procesirano meso se općenito definira kao meso koje je konzervirano dimljenjem, sušenjem, soljenjem i dodavanjem kemijskih konzervansa, a to su primjerice šunka, salama, slanina, pašteta, kobasice i hrenovke.

Prehrambeni profil crvenog mesa

Valja imati na umu kako crveno meso ima svojih prednosti. Nemasno crveno meso izvor je važnih nutrijenata i predstavlja značajan doprinos adekvatnom dnevnom nutritivnom unosu te je njegova umjerena konzumacija dio zdrave, pravilno izbalansirane prehrane. Iako postoje izvjesne razlike u nutritivnom sastavu mesa različitih životinja, općenito, krto crveno meso izvanredan je izvor proteina, vitamina B1, B3, B6 i B12, te minerala fosfora, cinka i željeza. Naime, 100 g krtog crvenog mesa osigurava oko 25% i više dnevnog preporučenog unosa navedenih nutrijenata. Nadalje, ista količina mesa osigurava 10 % i više dnevnog preporučenog unosa vitamina B2, B5 te minerala selena.
Ukoliko se konzumira kao dio uravnotežene prehrane crveno meso je korisna namirnica no valja se pridržavati preporuka o umjerenosti. Osobama koje konzumiraju crveno meso u količinama većim od preporučenih savjetuje se smanjiti veličinu porcija i učestalost konzumacije. Također, mudro bi bilo birati nemasnije meso, a svakako izbjegavati brzu hranu pogotovo danas vrlo popularni kebab čija prosječna porcija osigurava gotovo svu preporučenu dnevnu količinu soli i više od pola  zasićenih masti.