Soja je namirnica visoke hranjive vrijednosti jer sadrži obilje proteina i fitokemikalija, a malo masti.

Kako bi proces mršavljenja bio uspješan važno je pridržavati se osnovnog pravila, jednostavne  računice koja kaže kako potrošnja mora biti veća od unosa. Redovitom tjelovježbom povećavamo potrošnju energije i uvelike si možemo olakšati put do cilja, međutim novije znanstvene spoznaje ukazuju kako je uloga tjelesne aktivnosti puno značajnija od pukog gubljenja kalorija unesenih hranom.

Tjelovježba mijenja kemijsku ravnotežu u mozgu

Istraživanje na životinjskom modelu pokazalo je kako su pretili miševi nakon vježbanja na pokretnoj traci ili nakon plivanja unosili puno manje hrane od pretilih miševa sjedilačkog načina života. Pretili miševi su nakon odrađene tjelovježbe konzumirali gotovo jednake količine hrane kao i vitki miševi. Dodatnim istraživanjem znanstvenici su uspjeli otkriti kako tjelovježba ima utjecaj na kemijsku ravnotežu u mozgu. Tijelo sve informacije o nutritivnom statusu šalje u hipotalamus u mozgu, koji na temelju prikupljenih informacija, otpušta višestruke metaboličke signalne molekule poput inzulina i leptina u svrhu održanja homeostaze. U slučaju prejedanja i pretilosti može se razviti neosjetljivost hipotalamusa na inzulin i leptin. Pokazalo se kako tjelovježba može popraviti narušenu ravnotežu i na taj način prevenirati nastanak ili liječiti srodne metaboličke poremećaje.

Dugotrajne posljedice sjedilačkog načina života

Učinke sjedilačkog načina života na organizam teško je poništiti pa čak i kada se radi o kraćem vremenskom razdoblju prekomjernog unosa hrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. To je pokazala i studija švedskih znanstvenika u kojoj je sudjelovalo 18 zdravih ispitanika prosječne dobi 26 godina, normalne tjelesne mase koji su u ime znanosti bili voljni povećati svoju tjelesnu masu 5 do 15 %. Tijekom 4 tjedna prekomjernog unosa i minimalne tjelesne aktivnosti ispitanici su se u prosjeku udebljali oko 7 kilograma i pritom povećali i postotak masnog tkiva u tijelu. Nakon što su se vratili svom uobičajenom načinu života, u šest mjeseci su u prosjeku izgubili oko 70 % nagomilanih kilograma. Međutim, unatoč gubitku kilograma, ispitanicima se nije promijenio i postotak masnog tkiva u tijelu. Na početku istraživanja ispitanici su imali prosječno 20 % masnog tkiva u tijelu, a godinu dana nakon oko 24 %. Mjerenje koje je izvršeno dvije i pol godine nakon jednomjesečnog nakupljanja kilograma zabilježilo je kako su u prosjeku težili 3 kg više od kontrolne skupine koja se pridržavala svog uobičajenog načina života. Ovo nam istraživanje ukazuje kako se i zdravi, mladi ljudi normalne tjelesne mase moraju redovito baviti tjelesnom aktivnošću i ne dozvoliti si epizode debljanja koje ostavljaju dugotrajne posljedice.

Debljina je bolest modernog doba epidemijskih razmjera koja uzrokuje mnoge ozbiljne zdravstvene probleme. U borbi protiv debljine tjelovježba predstavlja moćno oruđe, a u cilju bolje zdravstvene, ali i ekonomske situacije populacije, njezina bi se važnost trebala češće naglašavati poglavito među najmlađima.