Celijakija – nepoznata bolest današnjice

Celijakija je česta kronična autoimuna bolest koja se javlja u 1% zapadne populacije. Samo mali postotak oboljelih se dijagnosticira i liječi, a samo određeni postotak dijagnosticiranih se pravilno i liječi.

Sažetak

Celijakija je česta kronična autoimuna bolest koja se javlja u 1% zapadne populacije. Samo mali postotak oboljelih se dijagnosticira i liječi, a samo određeni postotak dijagnosticiranih se pravilno i liječi. U našoj populaciji je mala svjesnost o ovoj bolesti, naročito u odrasloj populaciji gdje ni liječnici ne posumnjaju na ovu bolest. Ova kameleonska bolest se teško i dijagnosticira zbog neznanja i ne pridržavanja algoritma dijagnosticiranja. Bolest se liječi doživotnom bezglutenskom prehranom koju treba naučiti od strane posebno educirane osobe. Potrebno je na nju misliti i u rizičnim skupinama kao što su srodnici u prvom koljenu, dijabetes tip 1, sindrom Down, sindrom Turner, sindrom Williams, autoimune bolesti štitnjače,  autoimune bolesti jetre. U tim rizičnim skupinama bi se trebao i skrining na celijakiju. Treba naglasiti da se radi o doživotnoj bezglutenskoj prehrani te da neliječeni bolesnici imaju puno veće zdravstvene rizike od onih koji se pridržavaju prehrane bez glutena.

Uvod

Usprkos svim zdravstvenim rizicima samo 3% oboljelih od celijakije se pravilno liječi. Često treba i 11 godina dok se ne postavi točna dijagnoza bolesti. Mnogi i umiru od posljedica neliječene celijakije. Unatoč takvim podacima, ljudi, ali i zdravstveni radnici, relativno su malo svjesni prisutnosti celijakije kod svojih bolesnika. Brojni i različiti simptomi celijakije, u kombinaciji s malom svjesnosti o njoj, često vode do krivih dijagnoza i ozbiljnih posljedica za zdravlje. Bolje poznavanje ove bolesti i točniji postupci za njeno dijagnosticiranje pridonose njenom češćem otkrivanju. Današnje znanje o celijakiji i održavanju zdravlja s tom bolešću je nedovoljno. U prilog tome govori i podatak da na 1 prepoznatog bolesnika dolazi 7 neprepoznatih, a oboljelih, kako je prethodno rečeno. Problem je i nedovoljna razina kliničke sumnje liječnika na ovu bolest koja može imati teški klinički tijek i ozbiljne posljedice, a prepoznata se liječi lako, i to samo dijetom. Na celijakiju valja misliti češće i raditi skrining mnogo češće nego li se to sada radi.

Prikaz slučaja

Mladić 26 godine sa nespecifičnim simptomima u abdomenu poput nadimanja, čestih vjetrova, boli tupog karaktera, bolovima u zglobovima, opći umor. Tegobe se pojačavaju unazad par godina dok trenutno remete svakodnevni život.

Boluje od DMT1 unazad 16 godina, na terapiji inzulinskom pumpom ( aspart ), druge bolesti i lijekove nema. Dobro reguliran dijabetes, HbA1c 6,4%, TT 70kg, TV 171cm, BMI 23,9 kg/m2, fundus oculi, 24h proteinurija, tlak, lipidogram, TSH, u granicama normale,  u više navrata povišeni bilirubin (oko 30) što se pripisuje Gilbertovom sindromu. Iako aktivan sportaš ( 5x tjedno, aerobni treninzi) javlja se početna anemija (E 4,28, Hb 136, Fe, TIBC,UIBC uredni). U zadnje vrijeme česte oscilacije GUK-a.

Pretrage

Lab: E 4,28, Hb 136, bilirubin 34, Fe, UIBC, TIBC, jetrene probe, kreatinin, urea, K, Na, lipidogram, TSH u granicama normale. HbA1c 6,4%

Fundus oculi, 24h proteinurija bez osobitosti.

HLA DQ2/DQ8 pozitivan. EMA, tTG,  ukupni IgA u granicama normale.

Biopsija duodenuma ( 4 uzoraka ) uredna nakon par mjeseci bezglutenske prehrane te ponovnog uzimanja glutena prije biopsije u razdoblju od 4 tjedna. Tijekom testa opterećenja glutenom svi simptomi su se povratili.

Iako je pacijentu preporučeno daljnje opterečenje glutenom, pacijent radi loše glikemije i  lošeg općeg stanja se prebacuje na bezglutensku prehranu.

Diferencijalne pretrage

Sumnja na gastroparezu kao komplikacija dugogodišnjeg dijabetesa.

Liječenje

Bezglutenska prehrana, početna dijeta s malo svježih namirnica, probiotik.

Ishod i praćenje

Poboljšanje unutar 24h, drastično nakon par dana. Nakon 3 mjeseca poboljšanje glikemije, normaliziranje laboratorijskih parametara (KKS), nestanak općeg umora. Nakon godinu dana bezglutenske prehrane praktično nestajanje svih simptoma.

Zaključak

Celijakija je kamelonska bolest, sa širokom kliničkom slikom na koju se malo misli, poglavito u odrasloj populaciji te rizničnim skupinama, iako je prosječna incidnecija oko 1:100.,u rizičnim skupinama 1:33.

Stoga na nju treba misliti češće, poznavati njenu široliku kliničku sliku te ne započinjati prehranu bez glutena prije obrade.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alergije

Krije li se ključ prevencije dječjih alergija u zdravome mikrobiomu?

Posljednjih desetljeća bilježimo porast broja alergijskih bolesti, a posebno među djecom. U nekim dijelovima svijeta, s alergijom se bori od 20 do 30% djece, dok je u Hrvatskoj prevalencija alergijskih bolesti u dječjoj dobi oko 10-15%. Zašto nam je važno održavati zdravlje mikrobioma? Znanstvena istraživanja su potvrdila da zdrav mikrobiom ima važnu ulogu u održavanju […]

Nutricionizam

Kako si pomoći kod refluksa i žgaravice?

Žgaravica je neugodan osjećaj pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta, a s kojim se svakodnevno susreću milijuni ljudi diljem svijeta. Želučani refluks je pojava kada se sadržaj želuca vraća u jednjak te je uglavnom riječ o normalnom procesu kod djece i odraslih.  No, ako se javlja više od dva puta tjedno, […]

Debljina

Što je to personalizirani koncept za redukciju prekomjerne i održavanje zdrave tjelesne mase

Zdravstveni problemi povezani s neadekvatnom prehranom ubrajaju se među najznačajnije javnozdravstvene probleme. U Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4%, od čega debljinu ima 18,7% stanovnika. Brojke ukazuju na alarmantno stanje upravo u mediteranskim zemljama te potvrđuju premisu da se mediteranska […]

Bakterija

Detox organizma

Inovacija

Inovacija – rješenje za malnutriciju

U zajedničkom istraživačko-razvojnom projektu vrijednom 9 milijuna kuna, koga s 6,1 milijun kuna sufinancira Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, stručnjaci Instituta Ruđer Bošković i Belupa razvijat će inovativne proizvode iz kategorije hrane za posebne medicinske potrebe.

Bolovi

Česti prolivi

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Obiteljska medicina

Kolecistitis

Akutni kolecistitis je upala žučnjaka koja se razvija unutar nekoliko sati, a obično je posljedica opstrukcije duktusa cistikusa kamencem. U 5–10% bolesnika nađe se akutni akalkulozni kolecistitis (kolecistitis bez žučnih kamenaca). Čimbenici rizika su teška bolest (operacija, opekotine, sepsa ili teška trauma), produženo gladovanje ili totalna parenteralna prehrana (što pogoduje nastanku žučne staze), šok i […]

Obiteljska medicina

Je li ovo preboljena mononukleoza?