Botulizam je rijetka, ali potencijalno smrtonosna bolest uzrokovana toksinima bakterije Clostridium botulinum. Kod dojenčadi izvor zaraze može biti med zagađen sporama ove opasne bakterije.

Uzročnik botulizma

Clostridium botulinum (C. botulinum) je anaerobna bakterija (raste u uvjetima bez kisika) koja je široko rasprostranjena u okolišu (u tlu, prašini, na biljkama, u probavnom sustavu životinja). U nepovoljnim uvjetima bakterija prelazi u stadij mirovanja stvarajući spore, izuzetno otporne oblike koji mogu dugo preživjeti u okolišu. Kada se oni nađu u odgovarajućim uvjetima, iz njih ponovo nastaju vegetativni oblici bakterija. Toksin koji proizvodi ova bakterija spada u najmoćnije poznate otrove, a djeluje tako da onemogućuje prenošenje signala od živaca na mišiće i na taj način uzrokuje mišićnu paralizu. Clostridium botulinum proizvodi nekoliko vrsta toksina, a dojenački botulizam se najčešće povezuje s toksinima A i B. Spore ove bakterije mogu preživjeti i na temperaturama višim od 100°C, ali toksin je termolabilan i uništava se termičkom obradom na 80° C kroz 10 minuta.

Kako nastaje botulizam?

Botulizam je rijetka, ali potencijalno smrtonosna bolest. Prema epidemiološkim podatcima u proteklih 20 godina u Hrvatskoj se registrira u prosjeku 4 bolesnika godišnje (0-13 slučajeva godišnje). Kod odraslih se bolest najčešće razvija unošenjem toksina prethodno nastalog u zagađenoj i nepravilno konzerviranoj hrani. Ako hrana prije konzerviranja nije termički dovoljno obrađena, u njoj mogu preživjeti spore iz tla. Kad se takva hrana konzervira, spore u uvjetima bez kisika prelaze u vegetativne oblike bakterija koje proizvode toksin. Osim hrane koja je konzervirana u kućnim uvjetima, značajan izvor intoksikacije kod nas su i suhomesnati proizvodi. Drugi način na koji se bolest može razviti su rane inficirane sporama C. botulinum iz okoliša, pri čemu u uvjetima bez kisika kakve nalazimo u dubokim ranama ponovo nastaju bakterije koje proizvode toksin.

Dojenački botulizam

U dojenačkoj dobi botulizam može nastati konzumacijom hrane koja sadrži spore. U oko 60% slučajeva dojenačkog botulizma u Europi, med se identificira kao namirnica koja uzrokuje bolest. U studiji iz 2018. godine koja je analizirala uzorke meda u Poljskoj, nađene su spore C. botulinum u 5 od 240 ispitivanih uzoraka. Pretpostavlja se da nezrelost crijevne mikroflore u prvoj godini života omogućuje sporama C. botulinum da koloniziraju crijevo dojenčeta, tamo se razmnožavaju i stvaraju toksin koji prelaskom u krv uzrokuje razvoj simptoma. Med ne predstavlja opasnost za djecu stariju od godine dana i odrasle osobe s normalnim imunološkim i probavnim sustavom, jer njihova crijevna mikroflora sprječava naseljavanje i aktivaciju spora  u crijevima.

Klinička slika

Botulizam kod dojenčadi prvi put je opisan 1976. godine. Bolest se najčešće javlja u dobi od 2-3 mjeseca, iako su opisani slučajevi kod djece u novorođenačkoj dobi i u drugoj polovini prve godine života. Jedan od prvih simptoma bolesti je konstipacija. Potom se razvija slabost mišića lica koja postupno prelazi na trup, ruke i noge. U početku se vide teškoće hranjenja i gutanja, bezizražajno lice, spuštene vjeđe, smanjena reaktivnost zjenica na svjetlo, pojačano slinjenje, slabašan plač, otežana kontrola glavice, a potom sve izraženija slabost ruku i nogu koja može progredirati do potpune mlohave paralize i zatajenja disanja. Simptomi se pogoršavaju kroz nekoliko dana, a zatim se uz mehaničku ventilaciju i druge mjere intenzivnog liječenja može očekivati postupni oporavak kroz iduća 3-4 tjedna.

Kako se postavlja dijagnoza dojenačkog botulizma?

Ova bolest je rijetka, ali potrebno ju je imati u vidu kod djeteta koje razvija progresivnu mišićnu slabost. Dijagnoza se može potvrditi dokazom toksina ili izolacijom C. botulinum iz stolice, te biološkim testom na miševima.

Liječenje

U liječenju najveći značaj imaju mjere nutritivne i respiratorne potpore, kao i druge metode intenzivnog liječenja. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je 2003. lijek, humani botulinum-imunoglobulin kao terapiju dojenačkog botulizma. Ako se primjeni u prvih 72 sata od početka kliničke slike, ovaj lijek značajno poboljšava prognozu i ishode liječenja.