Voda je čarobni napitak bez kojega nema života. Uslijed visokih ljetnih temperatura povećava se potreba organizma za vodom. Odrasli se lako mogu osloniti na osjet žeđi kako bi znali koliko im je vode potrebno, ali djeca se često zaigraju i zaborave piti, pa roditelji moraju biti ti koji će osigurati da dijete na vrijeme dobije dovoljan unos tekućine.

Zašto nam je voda potrebna?

Svaka stanica u našem organizmu treba vodu. Tijelo odrasle osobe sadrži oko 60% vode, a kod male djece je taj udio značajno veći, i do 75%. Voda je glavni sastojak krvi i brojnih tkiva i dovoljan unos vode omogućuje normalan rad mozga, bubrega, crijeva i drugih organa, te regulaciju tjelesne temperature. Kada se tijelo pregrije uslijed visokih vanjskih temperatura ili tjelesne aktivnosti, pojačava se znojenje i evaporacijom znoja s kože normalizira se tjelesna temperatura.

Što piti?

Obična voda je najzdraviji napitak koji možemo ponuditi djetetu. Ona ne sadrži šećere, kalorije, umjetne boje niti okuse. Uz to je najpovoljnija i najdostupnija tekućina za piće.

Voda iz slavine ili iz boce?

Imamo privilegiju da živimo u zemlji koja je izrazito bogata vodom. Prema dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatska je u prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta. Voda iz sustava javne vodoopskrbe u pravilu je zdravstveno ispravna i može se ponuditi i najmanjoj djeci. Ako postoji bilo kakva sumnja u ispravnost vodovodne vode ili ona nije dostupna, djetetu se može dati flaširana voda. Ako se koristi voda u plastičnim bocama, bitno je da one ne sadržavaju štetne kemikalije poput bisfenola A (BPA) i ftalata.

Kada dijete treba početi piti vodu?

Dojenče koje je isključivo na majčinom mlijekom u pravilu ne treba dodatnu vodu, ali za vrućih dana podoji moraju biti učestaliji ili se može između podoja djetetu ponuditi malo vode. Za dijete koje se hrani mliječnom formulom vrijede slična pravila. U dobi od 6 mjeseci s uvođenjem dohrane treba djetetu ponuditi vodu nakon obroka.

Koliko vode treba popiti?

Dojenčad u dobi 6-12 mjeseci većinu tekućine unosi mliječnim obrocima, uz koje treba popiti dodatnih 120-240 mL vode, a za vrućih dana treba vodu nuditi češće i više. U umjerenim vremenskim uvjetima i uz uobičajenu fizičku aktivnost, djeca u dobi 1-3 godine trebaju unijeti oko 1.1-1.3 L vode na dan, a djeca od 4-8 godina trebaju oko 1.6 L vode dnevno (EFSA smjernice). Dio te vode dijete će unijeti hranom (mlijeko, juhe, variva, svježe voće i povrće s visokim udijelom vode), ali roditelj treba pažljivo procijeniti što i koliko dijete jede, te nadoknaditi ostatak do preporučenog unosa tekućine vodom. S navršenih 9 godina treba težiti da dijete unosi oko 2 litre vode dnevno, slično kao i odrasli. Također treba prilagoditi unos tekućine fizičkoj aktivnosti i vanjskim uvjetima (temperatura i vlažnost zraka). Ukoliko postoje dodatni gubitci (vrućica, povraćanje, proljev, znojenje, sportska aktivnost), treba ih pažljivo nadoknaditi.

Kako prepoznati znakove dehidracije?

Za umjerenih klimatskih uvjeta i pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti možemo se kod starijeg djeteta osloniti na njegov osjet žeđi. Kod mlađeg djeteta, a i kod starije djece u uvjetima visokih temperatura i pojačane fizičke aktivnosti, potrebno je dijete nuditi vodom i prije nego što traži piti. Ako gubitci tekućine premašuju unos tekućine u organizam, postoji opasnost od dehidracije. Znakovi dehidracije su: pojačana žeđ, suhe usne i jezik, smanjeno mokrenje, taman urin, iritabilnost, umor, glavobolja, plač bez suza, suha i hladna koža. Ako se hitno ne nadoknadi izgubljena tekućina, stanje se može dalje pogoršati uz duboko disanje, bljedilo, ubrzan rad srca, klonulost, poremećaj svijesti. Kao i kod brojnih drugih patoloških stanja, uvijek je bolje spriječiti nego liječiti. Zato ljeti ne smijemo zaboraviti djecu češće ponuditi vodom za piće.