Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako bi omogućili bolju sigurnost hrane.

1. Čistoća ruku i površina!

Prljave ruke su najjednostavniji način na koji se hrana može zagaditi baterijama i virusima. Zato je važno ruke prati često i temeljito, a svakako nakon toaleta, prije pripreme hrane i prije jela. Također se ne smije zaboraviti na higijenu ruku nakon presvlačenja dječjih pelena, igranja sa životinjama i odlaganja smeća, te u svakoj drugoj prilici kada postoji opasnost od kontakta ruku sa štetnim mikroorganizmima. Tijekom pripreme jela ruke treba oprati svaki put nakon kontakta sa sirovim mesom, peradi ili ribom. Ruke treba oprati mlakom vodom i sapunom, trljajući 20 sekundi, potom dobro isprati i osušiti ubrusom ili suhim i čistim ručnikom. Osobe koje imaju proljev, povraćanje, zagađene rane na rukama, temperaturu ili druge znakove bolesti, ne smiju pripremati hranu za druge dok se ne oporave i budu zdravi kroz najmanje 48 sati! Površine na kojima se hrana priprema, pribor i posuđe, a osobito daske za rezanje treba redovito prati i održavati čistima. Najbolje je čistiti već za vrijeme pripreme hrane, kako bakterije ne bi imale priliku umnožiti se. Ovo osobito vrijedi za sav pribor koji dolazi u kontakt sa sirovim namirnicama životinjskog porijekla. Najbolje je da posuđe koje dolazi u kontakt sa sirovim mesom bude od materijala koji podnosi pranje u perilici na visokim temperaturama.

2. Razdvojiti sirovo i kuhano!

Preporuča se odvojiti sirovo meso, perad, jaja, ribu i morske plodove od ostalih namirnica. Za sirove namirnice životinjskog porijekla preporuča se imati posebne daske i noževe, te ove namirnice čuvati u zatvorenim posudama kako ne bi došlo do kontakta s drugom hranom u hladnjaku i kuhinji. Osobito treba paziti da sirove namirnice životinjskog porijekla ne dođu u kontakt s hranom koja se jede bez prethodnog kuhanja ili pečenja (npr. voće, salate, kruh). Tijekom kuhanja ne smije se pripremljeno meso stavljati na tanjur na kojem je bilo sirovo meso. Svo posuđe koje dolazi u kontakt sa sirovim mesom treba temeljito oprati detergentom, isprati vodom i osušiti.

3. Temeljita termička obrada!

Hranu životinjskog porijekla (meso, perad, jaja, ribu, plodove mora) potrebno je dobro skuhati ili ispeći. Postizanje temperature od 70-75°C unutar namirnice kroz bar 30 sekundi smatra se pouzdanim načinom uništavanja većine štetnih mikroorganizama. Idealno je koristiti termometar za kuhanje. Ako termometar nije dostupan, treba juhe i variva kuhati tako da se postigne ključanje kroz bar 1 minutu, a kod pečenja i prženja se možemo voditi bojom i konzistencijom mesa i sokova koje ispušta. Preporuča se kuhanu hranu poslužiti odmah, dok je još zagrijana na temperaturu iznad 60°C. Kod podgrijavanja hrane treba se voditi istim principima i zagrijati hranu na dovoljnu temperaturu. Priprema hrane u mikrovalnoj pećnici može biti opasna jer se na ovaj način namirnice zagrijavaju nejednoliko i često dijelovi hrane ostaju hladni, pa se u njima mogu razvijati štetne bakterije.

4. Čuvanje hrane u hladnjaku!

Kuhana hrana ne smije biti ostavljena na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata, već ju treba brzo rashladiti i pohraniti u hladnjaku, na temperaturi ispod 5°C. Hlađenje se može ubrzati npr. uranjanjem posude u hladnu vodu, dijeljenjem većih komada mesa na manje dijelove ili kratkim pothlađivanjem u zamrzivaču i potom spremanjem u hladnjak. Ostaci hrane pohranjeni u hladnjaku trebaju se potrošiti unutar 3 dana i ne smiju se podgrijavati više od jednom. Smrznute namirnice treba odmrzavati u hladnjaku, a ne na sobnoj temperaturi.

5. Korištenje sigurnih namirnica!

Voda koja se koristi za piće i pripremu hrane mora biti mikrobiološki i kemijski ispravna. Preporuča se koristiti namirnice koje su obrađene kako bi im se povećala sigurnost, npr. pasterizirano mlijeko. Voće i povrće koje se jede sirovo treba biti svježe i temeljito oprano ili oguljeno. Uvijek treba obratiti pozornost na rok trajanja i preporučeni način pohrane namirnice.