5 koraka za bolju sigurnost hrane

Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako bi omogućili bolju sigurnost hrane.

1. Čistoća ruku i površina!

Prljave ruke su najjednostavniji način na koji se hrana može zagaditi baterijama i virusima. Zato je važno ruke prati često i temeljito, a svakako nakon toaleta, prije pripreme hrane i prije jela. Također se ne smije zaboraviti na higijenu ruku nakon presvlačenja dječjih pelena, igranja sa životinjama i odlaganja smeća, te u svakoj drugoj prilici kada postoji opasnost od kontakta ruku sa štetnim mikroorganizmima. Tijekom pripreme jela ruke treba oprati svaki put nakon kontakta sa sirovim mesom, peradi ili ribom. Ruke treba oprati mlakom vodom i sapunom, trljajući 20 sekundi, potom dobro isprati i osušiti ubrusom ili suhim i čistim ručnikom. Osobe koje imaju proljev, povraćanje, zagađene rane na rukama, temperaturu ili druge znakove bolesti, ne smiju pripremati hranu za druge dok se ne oporave i budu zdravi kroz najmanje 48 sati! Površine na kojima se hrana priprema, pribor i posuđe, a osobito daske za rezanje treba redovito prati i održavati čistima. Najbolje je čistiti već za vrijeme pripreme hrane, kako bakterije ne bi imale priliku umnožiti se. Ovo osobito vrijedi za sav pribor koji dolazi u kontakt sa sirovim namirnicama životinjskog porijekla. Najbolje je da posuđe koje dolazi u kontakt sa sirovim mesom bude od materijala koji podnosi pranje u perilici na visokim temperaturama.

2. Razdvojiti sirovo i kuhano!

Preporuča se odvojiti sirovo meso, perad, jaja, ribu i morske plodove od ostalih namirnica. Za sirove namirnice životinjskog porijekla preporuča se imati posebne daske i noževe, te ove namirnice čuvati u zatvorenim posudama kako ne bi došlo do kontakta s drugom hranom u hladnjaku i kuhinji. Osobito treba paziti da sirove namirnice životinjskog porijekla ne dođu u kontakt s hranom koja se jede bez prethodnog kuhanja ili pečenja (npr. voće, salate, kruh). Tijekom kuhanja ne smije se pripremljeno meso stavljati na tanjur na kojem je bilo sirovo meso. Svo posuđe koje dolazi u kontakt sa sirovim mesom treba temeljito oprati detergentom, isprati vodom i osušiti.

3. Temeljita termička obrada!

Hranu životinjskog porijekla (meso, perad, jaja, ribu, plodove mora) potrebno je dobro skuhati ili ispeći. Postizanje temperature od 70-75°C unutar namirnice kroz bar 30 sekundi smatra se pouzdanim načinom uništavanja većine štetnih mikroorganizama. Idealno je koristiti termometar za kuhanje. Ako termometar nije dostupan, treba juhe i variva kuhati tako da se postigne ključanje kroz bar 1 minutu, a kod pečenja i prženja se možemo voditi bojom i konzistencijom mesa i sokova koje ispušta. Preporuča se kuhanu hranu poslužiti odmah, dok je još zagrijana na temperaturu iznad 60°C. Kod podgrijavanja hrane treba se voditi istim principima i zagrijati hranu na dovoljnu temperaturu. Priprema hrane u mikrovalnoj pećnici može biti opasna jer se na ovaj način namirnice zagrijavaju nejednoliko i često dijelovi hrane ostaju hladni, pa se u njima mogu razvijati štetne bakterije.

4. Čuvanje hrane u hladnjaku!

Kuhana hrana ne smije biti ostavljena na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata, već ju treba brzo rashladiti i pohraniti u hladnjaku, na temperaturi ispod 5°C. Hlađenje se može ubrzati npr. uranjanjem posude u hladnu vodu, dijeljenjem većih komada mesa na manje dijelove ili kratkim pothlađivanjem u zamrzivaču i potom spremanjem u hladnjak. Ostaci hrane pohranjeni u hladnjaku trebaju se potrošiti unutar 3 dana i ne smiju se podgrijavati više od jednom. Smrznute namirnice treba odmrzavati u hladnjaku, a ne na sobnoj temperaturi.

5. Korištenje sigurnih namirnica!

Voda koja se koristi za piće i pripremu hrane mora biti mikrobiološki i kemijski ispravna. Preporuča se koristiti namirnice koje su obrađene kako bi im se povećala sigurnost, npr. pasterizirano mlijeko. Voće i povrće koje se jede sirovo treba biti svježe i temeljito oprano ili oguljeno. Uvijek treba obratiti pozornost na rok trajanja i preporučeni način pohrane namirnice.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

B kompleks

Gađenje prema hrani

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Djeca

Bolesti koje se prenose hranom kod djece

Dok s djecom uživamo u toplim danima, ne treba zaboraviti na opasnost od bolesti koje se prenose hranom, a koje su najčešće upravo u ljetnim mjesecima. Zašto su trovanja hranom češća ljeti? Trovanje hranom uzrokovano je konzumacijom hrane koja sadrži mikroorganizme (bakterije, viruse ili parazite) ili hrane u kojoj su prisutni bakterijski toksini. Ako je […]

gađenje prema hrani

Imam želju jesti hranu, ali mi se gadi i bude mi muka. Što da poduzmem po tom pitanju?

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Nalaz urinokulture kod djeteta

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Kolike kod 2-mjesečnog dojenčeta

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]