Vitamin D i njegova uloga u imunološkom sustavu

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Važnost vitamina D u apsorpciji kalcija i metabolizmu kosti poznata je već više od 100 godina. Danas znamo da je to samo jedna od njegovih uloga i da vitamin D sudjeluje u brojnim procesima u organizmu. Obzirom da se procjenjuje da čak 50% svjetske populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D, stručna društva preporučuju nadoknadu vitamina D u svim dobnim skupinama.

Zašto trebamo u organizam unositi vitamin D?

Vitamini su tvari koje moramo unositi hranom ili dodacima prehrani, jer ih naš organizam sam ne može sintetizirati. Prema toj definiciji, vitamin D ne možemo nazvati vitaminom u pravom smislu te riječi, jer ga ljudski organizam može stvoriti sintezom iz kolesterola, reakcijom koja se događa u koži pod utjecajem sunčevog zračenja. Ipak, na vlastitu sintezu vitamina D se ne možemo u potpunosti osloniti jer ona ovisi o izloženosti kože suncu. Količina sunčeve svjetlosti kojoj smo izloženi ovisi o nizu čimbenika: geografskoj širini na kojoj živimo, godišnjem dobu, životnim navikama (boravak na otvorenom, pokrivenost kože odjećom), pigmentaciji kože, korištenju krema za zaštitu od sunca i drugima.

Otkud dolazi vitamin D?

Dva su oblika vitamina D: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekaciferol). Prema dosadašnjim spoznajama, vitamini D2 i D3 imaju sličan učinak u ljudskom organizmu, iako je vitamin D2 manje biološki aktivan. Vitamin D2 nalazimo u hrani (shiitake gljive) i u dodacima prehrani. Vitamin D3 može nastati spomenutom pretvorbom iz 7-dehidrokolesterola u koži izloženoj sunčevom UVB zračenju, a također ga možemo unijeti hranom i dodacima prehrani. Namirnice bogate vitaminom D3 su masne ribe (bakalar, losos, tuna, srdela, skuša), goveđa jetra i žumanjak jajeta. Odrasli prehranom unose do 20% ukupnih dnevnih potreba za vitaminom D. Obzirom da navedene namirnice nisu dio uobičajene prehrane dojenčadi, a rijetko se nađu i na meniju starije djece i adolescenata, preporuča se kod djece od najranije dobi uvesti nadoknadu vitamina D.

Što se događa s vitaminom D u organizmu?

Oba oblika vitamina D nakon sinteze u koži ili unošenja hranom trebaju proći dva koraka kako bi se aktivirali. Prva se pretvorba događa u jetri i njome nastaje 25(OH)vitamin D koji je glavni cirkulirajući oblik vitamina D. Aktivni oblik vitamina D, 1,25(OH)2vitamin D, nastaje konačnom pretvorbom u bubregu. Taj se oblik vitamina D potom veže za receptore na stanicama, te regulirajući gensku ekspresiju brojnih proteina postiže svoj konačni učinak.

Vitamin D i zdravlje kostiju

Uloga vitamina D u apsorpciji kalcija iz crijeva i metabolizmu kosti poznata je već više od 100 godina. Nedostatak vitamina D kod djece uzrokuje rahitis i koštane deformitete, a kod odraslih osteomalaciju – smanjenu mineralizaciju kosti. Preventivnom primjenom vitamina D od najranije životne dobi napravljena je revolucionarna promjena u smanjenju učestalosti rahitisa kod djece.

Vitamin D i imunološki sustav

Osim poznate uloge u metabolizmu kosti, zadnjih desetljeća se pronalaze dokazi za znatno širi spektar uloga vitamina D u organizmu. Tako je postojanje receptora za vitamin D osim u crijevima, kostima, bubregu i paratiroidnim žlijezdama, dokazano i u brojnim drugim tkivima, između ostalog i praktički u svim stanicama imunološkog sustava (monociti/makrofagi, dendritičke stanice, NK stanice, neutrofili, T i B limfociti). Dokazane su smanjene koncentracije vitamina D u zaraznim bolestima (tuberkulozi, bakterijskim i virusnim bolestima dišnog sustava), ali i autoimunim bolestima (dijabetes melitusu tip 1, multiploj sklerozi, upalnim bolestima crijeva). Unatoč uvjerljivim dokazima dobivenim in vitro (na temelju laboratrijskih pokusa) i iz opservacijskih i epidemioloških studija, uzročno-posljedična povezanost razine vitamina D i navedenih stanja do danas nije sa sigurnošću potvrđena studijama na pacijentima.

Koje su normalne vrijednosti vitamina D?

Vrijednost vitamina D koju određujemo iz krvi predstavlja ukupni D vitamin (D2 i D3) u 25(OH)D obliku. Normalne vrijednosti su još uvijek predmet rasprave, iako većina stručnih društava prihvaća razinu D vitamina od 75-125 nmol/L kao optimalnu. Nedostatkom (deficitom) vitamina D nazivaju se vrijednosti manje od 50 nmol/L, a manjkom (insuficijencijom) vitamina D vrijednosti od 50-75 nmol/L.

Koliko nam je vitamina D potrebno?

Prema dosadašnjim istraživanjima se procjenjuje da čak 50% svjetske populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D. Obzirom na brojne uloge koje se vitaminu D pripisuju u normalnom funkconiranju organizma, taj podatak zvuči zaista zabrinjavajuće. Zbog toga stručna društva preporučuju preventivnu primjenu D vitamina, uz preporuke o adekvatnim dozama obzirom na dob. Za djecu od najranije dojenačke dobi do navršene 3. godine života preporuča se dnevni unos od 400 IJ (u našoj zemlji postoji dugogodišnje pozitivno iskustvo s davanjem doze od 800 IJ na dan, bez nuspojava). Ista se doza može preporučiti i iza navršene 3. godine života, osobito kod djece i adolescenata kod kojih postoji vjerojatnost nedovoljnog unosa hranom, a svakako u zimskim mjesecima. U odraslih je preporučena dnevna doza od 600-800 IJ vitamina D, a gornja dopuštena granica unosa je 4000 IJ dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dodatak prehrani

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Vitamin D

Osteoporoza

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

PCOS

Smjernice za prehranu kod PCOS

Vitamin E

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minute U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Novorođenče

Probiotici, vitamin K i vitamin D za novorođenče i malo dojenče?

Stres

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Pedijatrija

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]