Anksiozni poremećaji – 3. dio – specifične fobije

Prema definiciji specifične fobije su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije…

Prema DSM-5 klasifikaciji sljedeći poremećaj su specifične fobije, a prema definiciji one su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije. Fobična situacija direktno uzrokuje taj osjećaj straha, anksioznosti ili izbjegavanja. Važno je istaknuti da su te reakcije trajne i pretjerane s obzirom na opasnost koja je prisutna. Uzroci navedenih fobija vrlo su različiti.

Kriteriji postavljanja dijagnoze specifične fobije

Da bi se postavila dijagnoza specifične fobije moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: 

  • značajan strah ili anksioznost zbog specifičnog objekta ili situacije (kao što su npr. pogled na krv, primanje injekcije, životinje, visina, itd.),
  • fobični objekt ili situacija gotovo uvijek izaziva neposredan strah ili anksioznost,
  • fobični objekt ili situacija se aktivno izbjegava ili se podnosi uz intenzivan strah ili anksioznost,
  • strah ili anksioznost su nesrazmjerni stvarnoj opasnosti koju predstavlja specifičan objekt ili situacija, kao i sociokulturološki kontekst,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje su trajni, tipično traju 6 mjeseci ili duže,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te
  • ovaj se poremećaj ne može bolje objasniti simptomima drugog psihičkog poremećaja koji uključuju strah, anksioznost ili izbjegavanje situacija povezanih sa simptomima koji nalikuju panici ili drugim onesposobljavajućim simptomima (kao kod agorafobije); objekte ili situacije povezane s opsesijama (kao kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja); podsjetnike na traumatske događaje (kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja); separaciju od kuće ili figura privrženosti (kao kod anksioznog poremećaja zbog separacije) ili socijalne situacije (kao kod socijalnog anksioznog poremećaja).

Osobe s ovim poremećajem doživljavaju pretjeranu fiziološku reakciju kada anticipiraju izloženost fobičnim objektima ili situacijama ili su njima izložene. Ova reakcija može imati različit intenzitet. Često se javlja vazovagalna nesvjestica ili reakcija koja nalikuje nesvjestici kada se javlja kratkotrajno ubrzanje pulsa uz porast krvnog tlaka, a nakon toga obično se puls uspori i krvni tlak padne.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti agorafobiju, socijalni anksiozni poremećaj, anksiozni poremećaj zbog separacije, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaje vezane uz traumu i stres, poremećaje prehrane te poremećaje iz spektra shizofrenije i druge psihotične poremećaje.

Specifična fobija najčešće se javlja vezana uz druge poremećaje, a kod starijih osoba vrlo često je vezana uz depresiju. Osobe s ovim poremećajem pod povećanim su rizikom za razvoj drugih poremećaja, kao što su drugi anksiozni poremećaji, depresivni i bipolarni poremećaji, poremećaji vezani uz uzimanje psihoaktivnih tvari, poremećaji zbog tjelesnih i vezanih simptoma, kao i poremećaje ličnosti (posebice ovisni poremećaj ličnosti).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Anksioznost i napadaji panike – kako ih se riješiti?

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Anksioznost

Trebam li ovom lijeku “dati šansu”?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]