Koronafobija

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika…

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika. U tom smislu, umjetno izazvane katastrofe ili prirodne ugroze, kao što je npr. COVID-19 pandemija, mogu predstavljati okolinski okidač za pojavu fobije. Kod osobe se razvija neproporcionalni kognitivni, afektivni ili ponašajni odgovor na objekte i situacije koje oni povezuju s COVID-19 pandemijom. Mogu se javiti ozbiljna oštećenja u fiziološkom i  psihološkom funkcioniranju. Budući da COVID-19 pandemija uzrokuje izniman strah, tjeskobu i reakcije, može se govoriti o novom tipu specifične fobije. Budući da je ova pandemija narušila svakodnevnu rutinu funkcioniranja, dovela je do pojave anksioznosti i fobičnih reakcija. 

Kao što je zapravo očekivano, kod nekih se osoba već javljaju fobične reakcije u jeku.

COVID-19 pandemije. Budući da se pandemija brzo širila, očekuje se da će COVID-19 voditi povećanju psihopatoloških problema vezano uz potencijalnu brzu transmisiju, manjak mogućnosti liječenja i visoku razinu smrtnosti vezano uz virus.

Ozbiljni negativni fiziološki, socijalni i ekonomski učinci pandemije već su se počeli uočavati diljem svijeta. Ovi negativni učinici dovode do stanja kao što su stres, depresija, psihosomatske smetnje, tjeskoba i  psihosocijalni poremećaji. Tjeskoba može biti pretjerana ako strahovi postanu neproporcionalni stvarnoj situaciji; ako su strahovi i tjeskoba intenzivni i trajni; ako osoba ne može prestati brinuti o zarazi; ako se aktivno izbjegavaju situacije, čak i ako su sigurne; veliki se dio vremena troši na promatranje tjelesnih znakova i simptoma, kao i pretraživanje interneta o virusu; pretjerana je opsjednutost čišćenjem, pranjem i dezinfekcijom.

Ozbiljna posljedica takvog prolongiranog straha i fobije jest izbjegavanje odlaska na redovne ili hitne preglede što je posebice opasno kod osoba s kroničnim bolestima. U slučaju pojave takvih smetnji pokušajte prizvati pozitivne misli (da će takva situacija proći) i umiriti se; smanjiti izloženost informacija o virusu i pandemiji putem medija; čitati stručne informacije, ne biti većinu vremena okupiran proučavanjem mogućih tjelesnih simptoma; preusmjeriti se na relaksirajuće aktivnosti, tjelovježbu te općenito zdrave stilove života; a kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

COVID-19

Kada je potrebno dijete testirati na COVID 19?

S dolaskom hladnije sezone i početkom školske godine 2021./2022. u Hrvatskoj bilježimo očekivani porast oboljelih od COVIDa 19. Roditeljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji skrbe o djeci u interesu je smanjiti širenje virusa u dječjim kolektivima, kako bi se nastava i sve ostale dječje aktivnosti mogle neometano nastaviti. Postupanje s djecom koja su bila u […]

Anksioznost

Imam puno tegoba nakon što sam preboljela covid. Koje još pretrage moram napraviti da bi se osjećala bolje, da nisam anksiozna?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]