Koronafobija

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika…

Pojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika. U tom smislu, umjetno izazvane katastrofe ili prirodne ugroze, kao što je npr. COVID-19 pandemija, mogu predstavljati okolinski okidač za pojavu fobije. Kod osobe se razvija neproporcionalni kognitivni, afektivni ili ponašajni odgovor na objekte i situacije koje oni povezuju s COVID-19 pandemijom. Mogu se javiti ozbiljna oštećenja u fiziološkom i  psihološkom funkcioniranju. Budući da COVID-19 pandemija uzrokuje izniman strah, tjeskobu i reakcije, može se govoriti o novom tipu specifične fobije. Budući da je ova pandemija narušila svakodnevnu rutinu funkcioniranja, dovela je do pojave anksioznosti i fobičnih reakcija. 

Kao što je zapravo očekivano, kod nekih se osoba već javljaju fobične reakcije u jeku.

COVID-19 pandemije. Budući da se pandemija brzo širila, očekuje se da će COVID-19 voditi povećanju psihopatoloških problema vezano uz potencijalnu brzu transmisiju, manjak mogućnosti liječenja i visoku razinu smrtnosti vezano uz virus.

Ozbiljni negativni fiziološki, socijalni i ekonomski učinci pandemije već su se počeli uočavati diljem svijeta. Ovi negativni učinici dovode do stanja kao što su stres, depresija, psihosomatske smetnje, tjeskoba i  psihosocijalni poremećaji. Tjeskoba može biti pretjerana ako strahovi postanu neproporcionalni stvarnoj situaciji; ako su strahovi i tjeskoba intenzivni i trajni; ako osoba ne može prestati brinuti o zarazi; ako se aktivno izbjegavaju situacije, čak i ako su sigurne; veliki se dio vremena troši na promatranje tjelesnih znakova i simptoma, kao i pretraživanje interneta o virusu; pretjerana je opsjednutost čišćenjem, pranjem i dezinfekcijom.

Ozbiljna posljedica takvog prolongiranog straha i fobije jest izbjegavanje odlaska na redovne ili hitne preglede što je posebice opasno kod osoba s kroničnim bolestima. U slučaju pojave takvih smetnji pokušajte prizvati pozitivne misli (da će takva situacija proći) i umiriti se; smanjiti izloženost informacija o virusu i pandemiji putem medija; čitati stručne informacije, ne biti većinu vremena okupiran proučavanjem mogućih tjelesnih simptoma; preusmjeriti se na relaksirajuće aktivnosti, tjelovježbu te općenito zdrave stilove života; a kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

Bol

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

COVID-19

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

COVID-19

Kada je potrebno dijete testirati na COVID 19?

S dolaskom hladnije sezone i početkom školske godine 2021./2022. u Hrvatskoj bilježimo očekivani porast oboljelih od COVIDa 19. Roditeljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji skrbe o djeci u interesu je smanjiti širenje virusa u dječjim kolektivima, kako bi se nastava i sve ostale dječje aktivnosti mogle neometano nastaviti. Postupanje s djecom koja su bila u […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]