Socijalna fobija

Socijalnu fobiju karakterizira pretjerani strah osobe da će se osramotiti ili da će ispasti smiješna u različitim socijalnim situacijama. Naglašen je također strah te osobe da ju drugi promatraju.

U podlozi ovog poremećaja obično se nalazi nisko samopoštovanje ili strah od kritike. Najčešće se manifestira kao mučnina, drhtanje ruku, nagon za mokrenjem, strah od crvenjenja, a intenzitet simptoma ponekad može biti takav da dovede do razvoja paničnog napada. Ove smetnje u znatnoj mjeri ograničavaju svakodnevno funkcioniranje, a u pokušaju da se izbjegne osjećaj neugodnosti mogu se propustiti različite stvari kao što su započinjanje emocionalnih relacija, prihvaćanje novih zadaća ili promaknuća, različiti socijalni kontakti, itd.

Učestalost ovog poremećaja varira od 3 do 13%, a podjednako često je zastupljen kod žena i muškaraca. Obično se pojavljuje u kasnom djetinjstvu ili ranoj adolescenciji i ima tendenciju kroničnog tijeka. Istraživanja su pokazala da su roditelji takvih osoba češće patili od paničnog poremećaja. Kod generaliziranog tipa socijalne fobije osoba ima strah od različitih socijalnih situacija u kojima bi se mogla naći u središtu pozornosti drugih ljudi, odnosno općenito ima strah od komuniciranja s drugim ljudima. Može biti prisutan i strah od autoriteta.

Kod specifičnog tipa socijalne fobije prisutan je strah od jedne ili nekoliko socijalnih situacija. Uključuje strah od kontakta s određenim ljudima (npr. susret s osobom suprotnog spola ili s nepoznatim osobama), uzimanja hrane pred drugim ljudima, javnog nastupa ili govora, rukovanja, ispita i slično.
Kako bi izbjegle osjećaj „izloženosti” pred drugima, takve osobe mogu izbjegavati odlaske na plažu, u restorane ili općenito boravak u većoj skupini ljudi.

U svim ovim sitaucijama osoba ima osjećaj kao da svi gledaju u nju i procjenjuju je. U podlozi te nelagode je bojazan da će ih drugi ljudi odbaciti, ismijati ili negativno doživjeti. Dodatnu neugodnost predstavljaju tjelesni simptomi tjeskobe kao što su lupanje srca, drhtavica, sušenje usta, znojenje, probavne smetnje, osjećaj smušenosti što može dovesti do potpune “paralize”. I nakon što završi takva neugodna situacija osoba je i dalje zabrinuta i opterećena analiziranjem detalja “što je sve krivo učinila i kako je drugačije mogla postupiti”.

Trećina bolesnika sa socijalnom fobijom boluje od pridružene depresije. Socijalna fobija može se javiti i u sklopu paničnog poremećaja. Alkoholizam (i općenito ovisnost o psihoaktivnim tvarima) je također dvostruko češći nego u općoj populaciji jer se alkohol (i druga sredstva ovisnosti) često koristi kao sredstvo opuštanja u neugodnim situacijama.

U liječenju ovog poremećaja primjenjuju se psihoterapijske i farmakoterapijske metode. Korisne su metode relaksacije. Od medikamentozne terapije lijek prvog izbora su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Anksiolitici se daju privremeno, u akutnoj fazi bolesti. Koriste se također beta-blokatori koji se inače primjenjuju u liječenju povišenog krvnog tlaka, a u manjim dozama umanjuju osjećaj straha i njegove tjelesne manifestacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]