Žalovanje i COVID-19 pandemija, 1. dio

Premda mogu nalikovati, funkcionalno se tuga i žalovanje razlikuju. Tuga je emocija i poput ostalih emocija osjećamo ju u kratkim epizodama. Raspoloženje može trajati satima i danima, manjeg je intenziteta i specifičnog je sadržaja. Tužno raspoloženje može biti prisutno tijekom duljih vremenskih perioda nakon značajnog gubitka. Emocije prethode raspoloženju i obrnuto.

Žalovanje sadrži brojne emocije i raspoloženja. Radi se o složenom i dugotrajnom procesu tijekom kojeg se pomičemo od točke gubitka do nove pozicije u kojoj možemo pronaći neku ravnotežu bez onoga što smo izgubili. Dok je tuga vezana uz potpuno priznavanje gubitka, proces žalovanja uključuje njegovo nadrastanje. Što je gubitak veći, veća je praznina u našem životu i dulje žalovanje. Tijekom žalovanja možemo osim tuge osjetiti čitav raspon emocija, od šoka, ljutnje, otupjelosti, krivnje, iscrpljenosti ili straha.

Dok smo preplavljeni žalovanjem teško je povjerovati da je to moguće, no s njim se uglavnom nosimo pomoću otpornosti te bez obzira na težinu gubitka, naša unutarnja otpornost većinu će nas dovesti do oporavka (stanje koje je gotovo jednako našoj ranijoj „normali“) unutar nekoliko mjeseci. U patnji žalovanja, može se činiti nemogućim pronaći zrno nade. Čak nam se može činiti da to što naše žalovanje ne prestaje predstavlja dokaz naše slabosti i nesposobnosti. Preporučuje se tijekom tog dugotrajnog procesa naučiti razvijati otpornost. Jedan od načina je voditi računa da se ne stavljamo u situacije koje će potaknuti naše emocije tuge. Također, razmišljajmo o tome što je preminula osoba ostavila kao uspomenu i za što možemo biti zahvalni.  

Premda se većina žalovanja uspije nadvladati otpornošću, kompleksno žalovanja uključuje trajno negativno raspoloženje i emocije. 

Cilj procesa žalovanja nije samo prihvaćanje gubitka, već pronalaženje značenja i mudrosti što djeluje poticajno na proces žalovanja. Kako vrijeme prolazi i tuga splašnjava, postižemo bolje razumijevanje složenosti i ljepote života i svijeta.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

COVID-19

Ako je osoba dobila koronu, a treba ići na kemoterapiju – koja je procedura?

Anksioznost

Imam puno tegoba nakon što sam preboljela covid. Koje još pretrage moram napraviti da bi se osjećala bolje, da nisam anksiozna?

COVID-19

Kada je potrebno dijete testirati na COVID 19?

S dolaskom hladnije sezone i početkom školske godine 2021./2022. u Hrvatskoj bilježimo očekivani porast oboljelih od COVIDa 19. Roditeljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji skrbe o djeci u interesu je smanjiti širenje virusa u dječjim kolektivima, kako bi se nastava i sve ostale dječje aktivnosti mogle neometano nastaviti. Postupanje s djecom koja su bila u […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?