Komplikacije benigno povećane prostate

Komplikacije benignog (dobroćudnog) uvećanja prostate najčešće se smatraju i apsolutnom indikacijom za kirurško liječenje. Razvojem komplikacija ne možemo očekivati da se daljnja terapija lijekovima može provoditi uspješno.

AKUTNA RETENCIJA URINA označava stanje nemogućnosti mokrenja uz prepuni mokraćni mjehur što je najčešće praćeno jakim nagonom za mokrenjem i bolovima. Ovo stanje najčešće nastaje naglo, unutar par sati ali se može razvijati i postupno praćeno slabljenjem funkcije mokraćnog mjehura. Ukoliko je funkcija mokraćnog mjehura u cijelosti održana on će ispravno registrirati prepunjenost što će bolesnik osjetiti kao jaku potrebu za mokrenjem ali istodobno i nemogućnost pražnjenja mjehura. To i jest definicija akutne retencije urina. Ukoliko funkcija mjehura slabi postepeno mjehur može izgubiti funkciju percepcije vlastite napunjenosti i tada nagona za mokrenjem nema iako je on istodobno prepunjen – tada govorimo o kroničnoj retenciji urina. U slučaju akutne retencije, osobito ako je ona pospješena dugotrajnim sjedenjem uz konzumaciju veće količine tekućine (alkohol!), moguće je pokušati jednokratnom ili kraktkotrajnom (par dana) kateterizacijom ponovo omogućiti spontano mokrenje. U slučaju kronične retencije to gotovo nikad nije moguće jer je mjehur u međuvremenu izgubio ne samo sposobnost percepcije vlastite napunjenosti nego i mogućnost kontrakcije odnosno pražnjenja.

DIVERTIKLI MJEHURA nastaju također kao posljedica dugotrajno uvećane prostate. Radi se o  sluznici mjehura (unutarnjem sloju) koji se slabljenjem mišićnih niti (srednji sloj) uspije protisnuti između njih poput manje ili veće vreće. Tako divertikl mjehura može biti jednako velik kao i sam mokraćni mjehur. U divertiklu se uvijek zadržava određena količina urina budući da se sama sluznica ne može kontrahirati i isprazniti divertikl prilikom mokrenja. Zbog zaostajanja urina u divertiklu gotovo redovito se javljaju recidivi mokraćnih infekcija kao posljedica tog stanja. Iz tako „protisnute“ sluznice divertikla moguće je i krvarenje i nastanak kamenca u samom divertiklu. U takvim stanjima kirurška terapija (operacija prostate i divertikulektomija – odstranjenje divertikla) su nužni i jedini terapijski izbor osobito ako se radi o većem divertiklu. Male divertikle moguće je nadzirati i konzervastivnim metodama liječenja.

KAMENCI MOKRAĆNOG MJEHURA najčešće nastaju kao posljedica uvećane prostate koja predstavlja zapreku normalnog otjecanja urina iz mokraćnog mjehura. Kako se mokraćni mjehur ne može u potpunosti isprazniti, ona količina urina koja zaostaje u njemu nakon mokrenja, predstavlja pogodno tlo za tvorbu kamenca i najčešće posljedičnu infekciju. Teoretski, moguće je alkalizacijom urina otapati kamence,  ali samo one stvorene od mokraćne kiseline. Ipak najčešće se treba kirurški intervenirati. Ukoliko se radi o većem kamencu ili mnogo njih najpouzdaniji način liječenja je otvorena kirurgija i odstranjenje kamencau cijelosti. U suprotnom, moguće je zdrobiti kamenac (litotripsija) i endoskopski ulazeći instrumentima u mjehur pod kontrolom oka. To, naravno, podrazumijeva da bolesnik nakon takvog zahvata treba sam izmokriti usitnjeni kamenac.

RECIDIVNE UROINFEKCIJE najčešće se prezentiraju kao upale mokraćnog mjehura i/ili prostate ili epididimisa u starijeg muškarca s uvećanom prostatom. Tako govorimo o upali mjehura (cistitis), upali prostate (prostatitis) ili upali epididimisa (epididimitis). U muškarca se rijetko viđa izolirani cistitis, a češće se te upale prezentiraju kao prostatitis i/ili epididimitis. Osobito su prostatitis i epididimitis praćeni visokom temperaturom i bolovima dok sam cistitis ne mora rezultirati sistemskim manifestacijama. Infekcije su također vrlo blisko povezane s nepotpunim pražnjenjem mokraćnog mjehura jer onaj zaostali dio urina (kojeg bolesnik ne može izmokriti) izravno pogoduje množenju bakterija i razvoju simptoma upale donjeg dijela urogenitalnog sustava. Terapija antibioticima i drugim općim protuupalnim mjerama neće dati dugoročnijeg zadovoljavajućeg rezultata dok se ne otkloni uzrok – uvećana prostata, a to je također moguće jedino kirurškim metodama.

HEMATURIJA ili mokrenje krvavog urina primarno je znak tumora mokraćnog sustava. Ona, međutim, može nastati i bez prisustva tumora nego može biti posljedica znatno uvećane prostate koja kompresijom dovodi do proširenja vena sluznice i spontanih krvarenja. Radi se u pravilu o spontanim bezbolnim krvarenjima različitog intenziteta – od tek minimalno crvenkasto obojene  mokraće na početku mokrenja do jakih krvarenja s formiranjem krvnih ugrušaka koji onda daljnje onemogućuju mokrenje. Jasno je da i u ovakvih situacija ne treba očekivati značajniju pomoć od medikamentozne terapije osim ako se ne radi o minimalnim povremenim krvarenjima koja ne zahtijevaju kirurško liječenje.

OBOSTRANA ZASTOJNA UROPATIJA je termin koji označava širenje „zastoja“ mokraće s mokraćnog mjehura na gornji mokraćni sustav – mokraćovode i  kanalni sustav bubrega. Zbog uvećane opstruktivne prostate u nekih ljudi (obično se radi o tzv. zapuštenim bolesnicima) se zastoj urina širi unazad i prema gore, dakle, prema bubrezima. Takav zastoj mokraće dovodi do slabljenja bubrežne funkcije sa cijelim nizom posljedičnih metaboličkih poremećaja. Ovakvo stanje je vidljivo na ultrazvučnom pregledu – najprije se obično utvrdi postojanje značajne količine rezidualnog urina u mjehuru ili kompletna kronična retencija, a istodobno i proširenje izvodnog sustava oba bubrega, najčešće simetrično. U laboratorijskim nalazim najčešće nalazimo povišene vrijednosti ureje i kreatinin te kalija uz istodobnu „kiselost“ (metabolička acidoza) cijelog organizma. Drenaža urina iz mjehura postavljanjem urinarnog katetera samo u zanemarivo malog broja bolesnika istodobno rješava i problem zastoja na gornjem mokraćnom sustavu. Jedini pouzdani način liječenja je prostatektomija – odstranjenje većeg dijela te uvećane žlijezde koja i jest uzrok zastojne uropatije. Nakon operacije postupno se normalizira i mokrenje, povlači se proširenje kanalnih sustava bubrega i normalizira metabolički poremećaj.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Iz iste kategorije

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Upala mjehura i peckanje – molim Vašu pomoć

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Urologija

Može li povišena mokraćna kiselina u krvi izazivati pečenje kod mokrenja u uretri?

Urologija

Policistična bolest bubrega

Bubrezi su praktički najčešći organ u ljudskom organizmu gdje nalazimo ciste. Ciste su šupljine obložene kockastim (kuboidnim) epitelom koje nemaju nikakvu komunikaciju s okolinom, a mogu biti makroskopske i mikroskopske. Neke ciste, osobito one mikroskopske, nastaju zapravo kao proširenje kanalića nefrona (nefron – osnovna, mikroskopska gradivna jedinica bubrežnog tkiva). Druge ciste mogu nastati zatvaranjem komunikacije […]