Kontrolni pregled nakon liječenja raka prostate

Kurativno liječenje je onaj oblik terapije kojemu je cilj definitivno izlječenje bolesnika.

Oboljeli od karcinoma (raka) prostate, ukoliko je bolest još lokalizirana, imaju mogućnost izbora dva oblika kurativne terapije. U nas su to kirurško liječenje (radikalna prostatektomija) ili zračenje (radioterapija). Nerijetko se bolesnici koji su bili podvrgnuti bilo kojem od ta dva oblika liječenja pitaju zašto sada ponovo radimo PSA test kad je liječenje završilo? Taj test smo radili redovito prije dok smo određivali rizike i „tražili“ karcinom, a sada, kad je bolest liječena, ponovo radimo isti test!? Koji su razlozi?

PSA (Prostata Specifični Antigen) je biokemijski marker kojim se određuje rizik od raka prostate. Međutim, i nakon definitivnog liječenja taj marker je od velike koristi u procjeni uspjeha kurativnog oblika liječenja što se provodi redovitim kontrolama. Nakon kirurškog kao i radioterapijskog liječenja mogućih je nekoliko mogućih ishoda: bolest može biti potpuno izliječena, može postojati aktivna rezidualna bolest odmah nakon terapije i može se pojaviti recidiv bolesti različito vrijeme nakon provedene terapije. Recidiv može biti lokalni (dakle u zdjelici) ili sistemski kada govorimo o metastatskoj bolesti. Recidivna bolest može biti u isto vrijeme i lokalna i sistemska. Upravo ovdje leže razlozi zašto kontroliramo PSA i nakon provedenog liječenja – da bismo mogli pravodobno usmjeriti potrebnu daljnju terapiju.

Najraniji znak postojanja rezidualne bolesti ili pojave lokalnog ili pak sistemskog recidiva je tzv. biokemijski recidiv bolesti, a radi se o povišenim vrijednostima PSA u serumu. U to vrijeme još nema „vidljive“ bolesti niti najfinijim tehnikama medicinskog snimanja. Nakon radikalne prostatektomije znak potpunog izlječenja je PSA u serumu 0,0 ng/ml. Očekuje se da PSA bude nedetektabilan 6 tjedana nakon radikalne prostatektomije. On, međutim, može takav ostati stalno, što upućuje na definitivno izlječenje bolesti, ili će nakon nekog vremena pokazivati tendenciju postupnog rasta. Ukoliko je taj rast odgođen i spor mnogo je vjerojatnije da biokemijski recidiv prethodi lokalnom recidivu bolesti.

Nasuprot tome, porast PSA koji se javlja ubrzo nakon liječenja i vrijednosti se višestruko povećavaju najvjerojatnije upućuje na metastatsko širenje bolesti. Vrijeme potrebno za nastanak recidiva i brzina porasta PSA najviše ovise o stupnju proširenosti bolesti i njegovoj zloćudnosti (diferenciranosti stanica) u vrijeme operacije. Nakon radikalne prostatektomije smatra se da možemo govoriti o biokemijskom recidivu bolesti ako se PSA u serumu povisi na 0,2 ng/ml ili više, a u slijedećem mjerenju bude veći od 0,2 ng/ml.

Nakon provedene radioterapije situacija je ponešto drugačija. Prostata (i zloćudno tkivo raka) ostaju u tijelu i postupno odumiru zahvaljujući letalnom djelovanju primijenjene doze radiokativnog zračenja. Zato nema naglog i potpunog pada PSA pa su kriteriji za dokaz biokemijskog recidiva nakon radioterapije drugačiji. Smatra se da recidiv bolesti postoji ukoliko PSA poraste 2 ng/ml iznad najniže PSA-vrijednosti postignute nakon zračenja. Vrijeme potrebno da se dostigne najniža vrijednost PSA u serumu može biti vrlo dugo pa katkad i do 3 godine. Ukoliko je najniža vrijednost PSA manja od 0,5 ng/ml to ukazuje na povoljan ishod liječenja zračenjem. Ova definicija se primjenjuje bez obzira da li je uz radioterapiju korišteno i hormonsko liječenje ili nije. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Urologija

Promjena boje kože na penisu – molim savjet kako se toga riješiti.

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Kvržica na penisu koja ne boli – molim savjet!

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]