Mokraćni kamenci

Bolest stvaranja kamenaca mokraćnih organa (urolitijaza) vjerojatno je stara kao i samo čovječanstvo, budući da se podaci o njoj mogu naći u najranijim povijesnim zapisima. Njena prevalencija u općoj populaciji.

Bolest stvaranja kamenaca mokraćnih organa (urolitijaza) vjerojatno je stara kao i samo čovječanstvo, budući da se podaci o njoj mogu naći u najranijim povijesnim zapisima. Njena prevalencija u općoj populaciji danas je između 0,5% i 6%,  češća je u muškaraca, a obično se pojavljuje nakon drugog desetljeća. Urolitijaza spada u kronične nezarazne bolesti (KNB). Poznato je da se u etiologiji većine KNB isprepliću utjecaji okoliša i nasljedne sklonosti, ali ni danas nije potpuno jasno koliko je relativno značenje okoliša u nastanku pojedinih takvih bolesti, a koliko nasljeđa. Iako su zemljopisne i etničke razlike u pojavnosti i učestalosti pojedinih KNB velikim dijelom pripisive utjecajima okoliša (navike, prehrana, zagađenje zraka i vode, različiti kemijski agensi), kod većine takvih bolesti ne može se zanemariti niti velik utjecaj genetske sklonosti. Neki od pretpostavljenih čimbenika koji pogoduju urolitijazi su lokalni (npr. staza urina, poremećaji inervacije, anatomske anomalije mokraćnih puteva, recidivi infekcija) i opći (metabolički – kalciurija, oksalurija; hormonski – hipertireoza, hipervitaminoza D; klimatski uvjeti i prehrana; pH urina; pogreška u inhibitorima agregacije kristala). Već je i na prvi pogled jasno kako bi mnogi od ovih pretpostavljenih rizika mogli biti u znatnoj mjeri genetski uvjetovani, no o mehanizmima genetske sklonosti za nastanak bubrežnih kamenaca još uvijek se ne zna gotovo ništa.

Simptomi

Većina kamenaca mokraćnog sustava nastaje u bubregu, te se onda spušta mokraćovodom u mokraćni mjehur, a zatim kroz mokraćnu cijev izlaze iz tijela. Neki kamenci mogu nastati i u mokraćnom mjehuru. Najvažniji simptom kretanja kamenca iz bubrega prema mokraćnom mjehuru je jaka bol (bubrežna kolika). Ona najčešće nastupa iznenada, u obliku grčevitih bolova u bubrežnoj loži koji dolaze u napadajima, protjeću valovito, a duž mokraćovoda bolovi se mogu širiti u predio mokraćnog mjehura i genitalija.
Projekcija bolova ovisi o mjestu uklještenja kamenca. Pri lokalizaciji kamenca u gornjoj trećini mokraćovoda javljaju se probadajući bolovi u bubrežnoj loži koji se šire u istostranu preponu. Lokalizacija kamenca u srednjoj trećini mokraćovoda izaziva sijevajuću bol u skrotum i labije. Kamenac smješten neposredno na ulazu u mokraćni mjehur izaziva projekciju boli u glans penisa odnosno klitoris uz istodobni nagon na mokrenje. Ako kamenac dospije u mokraćni mjehur, mijenja se karakter bolova. Lokalna iritacija sluznice sa cističkim simptomima (polakisurija – učestalo mokrenje malih količina mokraće , te dizurija – otežano i usporeno mokrenje) dolazi u prvi plan.
Karakteristična je pojava krvi u mokraći, koja može biti mikroskopska ili makroskopska.
Mučnina, povraćanje, vjetrovi i zastoj stolice  javljaju se kao posljedica podražaja peritoneuma, odnosno zbog refleksnog sudjelovanja želuca i probavnog  trakta, radi njihove blizine mokraćnom sustavu. Meteorizam je često izražen (može ometati rendgenski pregled).
Za bubrežnu koliku je karakterističan motorni nemir. Pacijent se savija od bolova i nastoji promjenom položaja ublažiti bolove. Također je karakteristično smjenjivanje napadaja bolova i bezbolnih intervala, te da je oboljela strana jako osjetljiva na sukusiju bubrežne lože.

Dijagnoza

Dijagnozu kamenca mokraćnog sustava započinjemo na temelju podataka dobivenih od pacijenta (anamneze) i kliničke slike. Ultrazvučnim pregledom možemo vidjeti kamenac ili indirektno možemo zaključiti da je kamenac prisutan, ukoliko se vidi proširenje kanalnog sustava bubreg radi zastoja u protoku mokraće. Karakterističan je nalaz sedimenta urina gdje nalazimo dosta eritrocita. Različitim radiološkim pretragama (rendgenskom snimkom urotrakta, intravenskom urografijom (IVU), višeslojnom kompjutoriziranom tomografijom (MSCT) s primjenom intravenskog urotropnog kontrastnog sredstva ili bez njega) možemo točno locirati kamenac, vidjeti njegov oblik i veličinu, te moguće posljedične zastojne promjene u mokraćnom sustavu. Kamenac možemo vidjeti i direktno uretroskopijom, cistoskopijom ili ureteroskopijom.

Liječenje

Za većinu kamenaca mokraćnog sustava manjih od 6 mm očekuje se njihovo spontano izmokravanje. Kod bolesnika sa takvim malim kamencima potrebno je započeti liječenje boli jednim od nesteroidnih antireumatika,  te bolesniku preporučiti obilnu hidracijui kretanje.
U pravilu, kod svih bolesnika treba uzeti sediment urina. Ako se u njemu nađu bakterije i/ili leukociti, potrebno je učiniti urinokulturu i na osnovu antibiograma ordinirati odgovarajući antibiotik.
Dokle bolesnik ne izmokri kamenac potrebne su redovite urološke kontrole da nebi došlo do potpune i trajne opstrukcije bubrega, te posljedičnog postupnog gubljenja funkcije istog. U slučaju nemogućnosti spontanog izmokravanja kamenca, potrebno ga je odstraniti. Kamenac je moguće odstraniti vantjelesnim mrvljenjem kamenaca udarnim valovima (ESWL), zatim primjenom različitih endoskopskih zahvata, perkutanom nefrolitotripsijom (PCNL), te u krajnjem slučaju primjenom klasične otvorene operacije ovisno o mjestu na kojem se kamenac nalazi.

Budući da gotovo više od 50% bolesnika ima više od jedne epizode pojave kamenca u mokraćnom sustavu, vrlo je važno pokušati spriječiti recidivnu urolitijazu. Prevencija urolitijaze prvenstveno se sastoji u visokom unosu tekućine čime smanjujemo vjerojatnost nastajanja mokraćnog kamenca, odnosno tako se smanjuje koncentracija odgovarajućih soli u mokraći od kojih kamenac može nastati i sprijećava kristalizacija. Osim toga, pijenjem veće količine tekućine povećava se i količina izlučene mokraće kojom se manji kamenci mogu otplaviti. Također propisuje se i posebna dijeta za svaku vrstu kamenca (koji bi po mogućnosti trebalo dati na analizu).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Kvržica na testisima – što je to?

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kvržica bolna na dodir – je li opasna?

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]