Ureteroskopija (URS)

Ureter ili mokraćovod je jedna „šuplja cijev“ bez stvarnog lumena koja povezuje bubreg i mokraćni mjehur. Njegova je funkcija, dakle, provoditi mokraću u malim količinama od bubrega, koji ju stvara, do mokraćnog mjehura koji ju pohranjuje.

Ureter ili mokraćovod je jedna „šuplja cijev“ bez stvarnog lumena koja povezuje bubreg i mokraćni mjehur. Njegova je funkcija, dakle, provoditi mokraću u malim količinama od bubrega, koji ju stvara, do mokraćnog mjehura koji ju pohranjuje. Ureter ima svoju peristaltiku kojom omogućuje transportnih tih malih količina mokraće u mjehur. Istodobno, na samom spoju uretera i mjehura (tzv. ureterovezikalno ušće) postoji sofisticirani mehanizam svojevrsnog ventila koji sprečava povrat urina iz mokraćnog mjehura prema bubrezima.
Kao i mokraćni mjehur, koji služi samo „skladištenju“ urina, ni ureter nema sposobnosti apsorpcije bilo kakvih tvari iz urina niti sekrecije štetnih produkata metabolizma u mokraću. On služi isključivo u transportne svrhe. Ima sluznicu i mišićnu stjenku čije kontrakcije (opuštanje i stezanje) omogućuju peristaltičkom aktivnošću transport mokraće.

U takvoj tankoj cijevi bez lumena mogu se razviti razna patološka stanja i bolesti. Daleko najčešće se ipak radi o zaglavljenom mokraćnom kamencu što uzrokuje proširenje uretera iznad mjesta opstrukcije i stoga jake bolove poznate kao bubrežna ili ureteralna kolika. Pored toga, unutar samog uretera može narasti i tumor ili ga neki drugi patološki proces, može izvana opstruirati – kompresija uretera.

Ovo su najčešća patološka stanja koja iziskuju endoskopski pregled unutrašnjosti uretera – URS. Taj zahvat se izvodi u općoj ili tzv. spinalnoj anesteziji (ovisno o visini mjesta patološkog procesa), a može služiti samo u svrhu pretraživanja unutrašnjosti uretera i utvrđivanja naravi stvarnog patološkog procesa (npr. biopsijom – uzimanje uzoraka tkiva za analizu) ili istodobno i kao terapijska mjera kada npr. planski idemo ureteroskopskim pristupom na kamenac uretera s namjerom da ga destruiramo (litotripsija) i tako uklonimo. Prije takve endoskopske kirurgije potrebno je postići sterilni urin primjenom antibiotika (iako to uvijek nije moguće), sa ciljem smanjenja rizika sepse. Budući da je URS agresivna metoda dijagnostike i terapije ona predstavlja, osobito u tehnički zahtjevnim situacijama, i potencijalni rizik oštećenja tako finog organa kao što je ureter.

Samu operaciju moguće je izvesti rigidnim ili, u novije vrijeme, fleksibilnim ureteroskopom (FURS). Obje vrste instrumenata imaju svoje prednosti i nedostatke pa ih često koristimo kao komplementarne metode operiranja raznih patoloških stanja uretera. Ovakva kirurgija, čak i kad se radi o relativno kraćim i lakšim operacijama, neizbježno dovodi do traume tkiva i posljedičnog edema (otekline) što onda postoperativno ponovo ometa transport urina i dovodi do bolova. Upravo da bismo to izbjegli u ureter se, gotovo redovito, na samom kraju operacije privremeno postavlja tzv. „double J“ proteza koja treba omogućiti nesmetani prolaz urina iz bubrega u mjehur dok edem uretera ne splasne, a to je najčešće za 4-6 tjedana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Hematom nakon masturbacije

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Promjene na glaviću i vanskoj strani mokraćne cijevi

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]