Upoznajte naš stručni tim
izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije
Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).
Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi
Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja. Suplementi probiotika kada se koriste […]
Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik
Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]
Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja
Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]
Psilocibin u liječenju rezistentne depresije
Istraživanja nove studije navode na zaključak da jedna doza od 25 miligrama sintetičke formulacije psilocibina može poboljšati temeljne simptome terapijske simptome depresije. Rezultati studije predstavljeni su na kongresu Europskog psihijatrijskog udruženja koje je održano ove godine. Pročišćeni oblik psilocibina, COMP360, koji je sintetička tvar, djelovao je na poboljšanje simptoma vezanih uz raspoloženje i anhedoniju, no bez […]
Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija, 2. dio
Na naknadna dva testiranja, ispitanici koji su pokazali oštećenja lošije su uspijevali identificirati emocije na licima koja su bila kompjuterski generirana. Oni koji su imali blagi OSA oblik imali su bolje rezultate u ovom zadatku u odnosu na one s teškim OSA oblikom, ali rijetko su bili lošiji u odnosu na zdrave ispitanike. Dr Rosenzweig […]
Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija
Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi. Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike. Glavni rizični […]
Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio
Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]
Uloga igre u razvoju djeteta – 1. dio
Igranje predstavlja vitalnu aktivnost u djetinjstvu. Važna je za psihološki razvoj, u svim dimenzijama: kognitivnim, emocionalnim i socijalnim. Ima ključnu ulogu u mentalnom zdravlju malog djeteta. U kliničkom setingu, igra je imala važnu funkciju, omogućujući put komunikacije s djetetom i privilegirani način za stvaranje značenja i izražavanje osjećaja, afekata, strahova, ljutnje, poteškoća, itd. Melanie Klein […]
Razumijevanje depresije – 2. dio
Biološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]