Kardiologija
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 2. dio
PRILAGODBA PUTOVANJA BOLESNIKA SA SRČANIM ZATAJENJEM Putovanje avionom Bolesnici sa stabilnom kliničkom slikom većinom dobro podnose putovanje avionom. Postoji veći rizik duboke venske tromboze i plućne embolije prilikom duljih letova, pa takvim bolesnicima treba preporučiti odgovarajuću antiagregacijsku/antikoagulantnu terapiju. Promjena klime Hladnija klima povećava potrebu srca za kisikom što može dovesti do pogoršanja simptoma, osobito bolesnika […]
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 1.dio
Europsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje. Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem: održavanje (na primjer zdrava […]
Bolesti perikarda – 2. dio
U rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori. U rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori. Od malignih tumora mogu se javiti mezoteliom, sinovijalni sarkom. Perikard može biti zahvaćen i uslijed limfoma, leukemije. U slučajevima konstriktivnog perikarditisa, srce je okruženo čvrstim perikardijalnim omotačem. Može biti prolazna […]
Bolesti perikarda – 1. dio
Perikard je vanjski omotač srca koji se sastoji od dva sloja, unutarnjeg (visceralni sloj) i vanjskog (parijetalni sloj), između kojih se nalazi mala količina tekućine 10-15ml. Perikard omogućava nesmetane kontrakcije srca, te istovremeno čvrsto drži srce u medijastinumu i štiti ga od mogućih infekcija, tumora grudnog koša. Različite bolesti mogu zahvatiti perikard, a nastaju u […]
Kako unaprijediti liječenje arterijske hipertenzije
Arterijska hipertenzija (AH) je jedan od najznačajnijih brzorastućih javnozdravstvenih problema širom svijetea. Prevalencija AH u Europi je 30-45% ( u svijetu 20-50%). Njezina prevalencija raste s dobi, pa više od 50% osoba starijih od 50 godina boluje od AH. AH je glavni čimbenik kardiovaskularnog (KV) rizika.
