Veljača 23, 2021 13:58

Gastritis

Poštovani. Ukratko u djetinjstvu sam preboljela helicobacter i od tada sam imala dijagnosticiran gastritis koji se manifestirao samo ponekad i trajao kratko, sve do prošle godine kada je buknuo i trajao dosta dugo, obavila sam gastroskopiju gdje je ustanovljena samo malo jača upala sluznice, ništa drugo na svu sreću i pila sam terapiju Acipan 2x40mh 2tjedna te 1x40mg 4 tjedna, nakon terapije sve se poboljšalo do unatrag mjesec dana. Tada sam kontaktirala dr i u dogovoru s njom ponovila terapiju međutim nako 1 tjedna prestanka korištenja terapije simptomi se vraćaju ( bol u predjelu zeludca, nadutost, ponekad širenje boli prema prsima i pritisak) osim navedenih simptoma nemam promjene u stolici niti mučnine. Tegobe prestaju prilikom jedenja no kasnije se vraćaju. Ponovno sam kontaktirala dr koja nije znala šta bi pa mi je rekla da mi prepisuje Acipan 20mg koji neka uzmem po potrebi, na šta sam ja rekla kako mi Acipan ( niti controloc ) od 20mg ne pomaze i može li mi vratiti terapiju koju sam imala ponovno da pokušamo s tim, rekla da može. Sada me zanima da li je ispravno da ponovno nakon 3 tjedna od prestanka korištenja terapije ponovim istu, moram napomenuti da je dr na zamjeni i zabrinuta sam isključivo her mi je terapiju prepisala na korištenje uz moju sugestiju. Još moram napomenuti da nisam osjećala vraćanje kiseline i žgaravicu, no uzela sam si iberogast kapi koje su mi uspjele otkloniti bol no tijekom njihovog korištenja sam osjetila tu kiselinu.

Irena Matić-Trputec dr.med.
Gastritis predstavlja upalu želučane sluznice. Dijagnoza se može postaviti nakon što se uzmu uzorci sluznice želuca (tzv. biopsija) i pogledaju pod mikroskopom (patohistološka dijagnoza, PHD) - dakle ona se ne postavlja prema endoskopskom ili radiološkom izgledu sluznice. Ako nema upalnog infiltrata sluznice, ili je on minimalan, tada govorimo o gastropatiji. Više je uzroka gastritisa, a najčešći su infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori), kao i erozivni oblici uzrokovani različitima iritansima. Lijekovi koji se koriste za smanjenje lučenja želučane kiseline su antacidi, antagonisti histaminskih H2 receptora te inhibitori protonske pumpe. Neki od navedenih lijekova dostupni su i bez recepta, no pritom je potreban oprez, tj. ako tegobe ne popuštaju potreban je pregled liječnika, jer njihova preduga upotreba ima nuspojave, stoga ih treba koristiti tako dugo koliko preporuči specijalist ili liječnik obiteljske medicine. Nakon provedene terapije slijedi kontrola kod liječnika te po potrebi kontrola nalaza koji nisu bili normalni (krvna slika, biokemijski krvni nalazi). Nadalje, svakako je potrebna provjera je li bakterija H. pylori još prisutna u sluznici želuca. To se može utvrditi s ureja-izdisajnim testom ili imunokromatografskom analizom stolice na antigen H. pylori (dakle, kao i u dijagnostičke svrhe). Ono što je dobro jest kontrolirati čimbenike rizika, što može imati preventivnu ulogu (promjena prehrambenih navika, smanjenje stresa i drugo). Promjena prehrambenih navika predstavlja prvu liniju obrane i put k izlječenju. Dominantan način pripreme hrane je kuhanje i pirjanje u vlastitom soku, strogo je zabranjeno pohanje, prženje i pečenje (bilo u ulju, masti i slično). Samim time, preporučuje se konzumacija hrane koja nije pripremljena u objektima brze prehrane (fast food), izbjegavati jaku i začinjenu hranu, pri pripremi jela ne koristiti industrijske začine i koncentrate. Umjesto toga, koristiti sve biljne začine koji ne izazivaju mučninu i bolove a koji mogu obogatiti jelo i podariti mu aromu. Ne preporučuje se konzumacija alkohola (svih vrsta; pivo, vino, žestice), izbjegavati konzervirane, ukiseljene i dimljene namirnice, industrijski pripremljena i duboko smrznuta jela, umjesto toga pripremajte svježe namirnice koje su dostupne u određenom dijelu godine, pripaziti sa konzumacijom nekih vrsta voća (agrumi: naranča, limun, grejp, limeta, mandarina – zbog svoje kiselosti), povrća (svježe paprika i rajčica, luk, češnjak, rotkvice), mahunarki (grah, slanutak, leća – mogu izazvati napuhivanje) te žilavog i termički nedovoljno obrađenog mesa. Ne preskakati obroke, jesti redovito barem 3 uravnotežena obroka dnevno; piti dovoljno tekućine (vode) i ne konzumirati kavu na prazan želudac te općenito pratiti ritam svog tijela i voditi računa o namirnicama koje teže podnosite. Svakodnevno odvojiti barem 30 minuta za vlastito psihičko zdravlje, posvetiti se hobijima koji Vam donose mir i sreću, boraviti u prirodi, meditirati, slušati glazbu: psihičko zdravlje je preduvjet za zdravo tijelo i organizam.. Ukoliko se dijagostičkom obradom ne nađe uzroka za organsku podlogu želučanih i probavnih simptoma, govorimo o tzv, funkcionalnim poremećajima među kojima su najčešći funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva. Kod funkcionalne dispepsije radi se o poremećaju funkcije probavnog sustava: poremećaju izlučivanja želučane kiseline ili poremećaju pokretljivosti i osjetljivosti probavne cijevi. Nadutost i bolovi u želucu se uglavnom mogu pripisati poremećenom motililtetu želuca te povećanom lučenju želučane kiseline. Bolesnik s funkcionalnom dispesijom se žali na bol u žličici, nadutost, puninu u trbuhu, brzu sitost, grčeve i mučninu u želucu, ima osjećaj da želudac ne probavlja hranu. Dijagnoza se postavlja zapravo isključivanjem drugih težih bolesti koje imaju organski uzrok. U kliničkom pregledu bolesnika može se zamijetiti nadutost trbuha, češće podrigivanje. Većini se bolesnika učini gastroskopija i UZV abdomena čiji je nalaz obično uredan. Zbog svega gore navedenog i kompleksnosti i različitosti tegoba svakako je liječenje izazov i za liječnika i za bolesnika. Prije propisivanja određenih lijekova bolesniku bi trebalo ukazati na okolnosti njegove bolest, u razgovoru pridobiti njegovo povjerenje, pokušati spoznati količinu svakodnevne izloženosti stresu te mu dati savjet kako kontrolirati stres, ako je to moguće. Nužan je i savjet o načinu prehrane. Važno je jesti češće, po manje, znači češći, manji obroci, idealno je podijeliti hranu u 5 dnevnih obroka. Nakon obroka nije dobro odmah leći, već se malo prošetati. Nakon večere ne bi trebalo odmah leći, dobro bi bilo da prođu dva sata. Valja izbjegavati hranu koja posebno smeta bolesniku odnosno nadima ili čini žgaravicu. Kod žgaravice valja spavati sa podignutim uzglavljem te izbjegavati alkoholna pića, kavu, čokoladu, maslac, margarin, crveni i bijeli luk, pušenje, gazirana pića. Terapiju treba svakako osobno prilagiditi svakom bolesniku, davati je umjereno te oprezno. Do dana današnjeg nije izmišljen lijek koji bi izliječio sve simptome pacijenata s funkcionalnom dispepijom te djelovao uzročno. Takav bi lijek bio optimalan jer većina bolesnika ima više simptoma. Terapijom se stoga obično pokušava ublažiti dominantni simptom bolesti koji je obično različit kod različitih bolesnika. U slučaju žgaravice daju se antacidi, H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. U slučaju HP infekcije ista se liječi. Kod nadutosti se propisuju lijekovi koji smanjuju istu. Značajan je terapijski naglasak je i na primjeni probiotika i kombiniranih biljnih pripravaka koji djeluju umirujuće na živčane stanice želuca smanjujući osjećaj boli. Gastritis se danas uspješno liječi jer su identificirani osnovni uzroci bolesti na koje se može djelovati (kod gastritisa uzrokovanog uzimanjem NSAR prestati uzimati tu vrstu lijekova, eradicirati bakteriju H.pylori), uz iznimno djelotvornu antisekrecijsku terapiju lijekovima (ukidanje lučenja želučane kiseline). Unatoč tome, bolesnici se znaju vraćati liječniku, nezadovoljni učinkom terapije, a to se najčešće zbiva jer zapravo boluju od neke druge bolesti koja ima slične simptome (najčešće su to žučni kamenci, stanje iza operacije žuči i funkcionalne dispepsije). Ukoliko, dakle, postoji situacija da bolesnik nakon dijagnoze gastritisa i provedene terapije i dalje ima slične tegobe ili se one brzo vraćaju, potrebno je obratiti se gastroenterologu zbog dodatne obrade. Svako dobro!
Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)