Problem sa željezom

..Imam problema ss zeljezom oduvijek smanjeno je terapiju ne pijem..Ponekad dobijem grceve u prstima.Jucer u hladnoj vodi sam prala ruke osjetila sam grc u palcu u lijevoj ruci i ukocenje palca i trnce kroz cjelu ruku i sprjecavala sam daljna ukocenja masirajuci palac i proslo je grcenje osjecala sam slabost i trnce u ruci do lakta krenula sam prat sude i desilo se isto na desnoj ruci samo sto se ukocio i kazi prst i tako cijeli dan ujutro sam primjetila plavr ruke natecene prste i žlijezdu na ramenu,poslje i na leđima,i bol u gornjem i donjem dijelu naizmjenicno..

21.2.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Anemija – sideropenična s niskim razinama željeza u krvi liječi se uzimanjem preparata željeza. Pošto ne uzimate terapiju ne možete ni liječiti ovu bolest. Grčevi i trnci u prstima i u ruci nakon izlaganja hladnoći mogu biti uzrokovani vazospazmom arterija. Trebali bi obaviti pregled kod angiologa koji se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti krvnih žila. Na pitanje o bolovima u ramenu i o natečenim žlijezdana kardiolog Vam ne može odgovoriti. Javite se svojem liječniku koji će Vas uputiti na potrebne dijagnostičke pretrage  i specijalističke pregelde.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

KKS

Molim Vas da mi objasnite što znači specifična težina urina P.U.

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Akne

#pokazise – besplatni pregledi akni diljem zemlje

Portal estetica.hr u suradnji s hrvatskim dermatolozima, tijekom siječnja i veljače 2022. organizira nacionalnu akciju #pokazise (Pokaži se), posvećenu borbi protiv jedne od najučestalijih kožnih bolesti današnjice – akni. Više od 50 dermatologa iz 17 hrvatskih gradova – Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Dubrovnika, Ivanić Grada, Karlovca, Metkovića, Ploča, Poreča, Pule, Rijeke, Solina, Splita, Velike Gorice, Vinkovaca, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]