Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije.

Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i intenzivnom medikamentoznom terapijom. Bolesnike s PAB-om treba poticati na redovitu aerobnu tjelesnu aktivnost, osobito hodanje 35 do 50 minuta 3 do 5 puta tjedno. Pojava boli u nogama tijekom vježbanja je signal da se bolesnik odmori i s vremenom, pri redovitom vježbanju će se i interval pojave boli produljiti jer će se vježbanjem potaknuti mehanizmi razvoja kolateralne cirkulacije. Pušače treba poticati da prestanu pušiti cigarete. Arterijski tlak treba držati u granicama normale ispod 140/90mmHg. Šećer u krvi je potrebno održavati u granicama normale, te da glikirani hemoglobin HbA1c u bolesnika sa ŠB bude ispod 7%. Tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale, kao i masnoće u krvi.

U cilju što bolje kontrole i liječenja PAB-a kod bolesnika sa ŠB preporučuje se multidisciplinarni pristup, odnosno da bolesnika prati tim medicinskih stručnjaka različitih specijalnosti kako bi bolesnik dobio visokokvalitetnu medicinsku skrb. U liječenju mnogih kroničnih bolesti, pa tako i ŠB primjenjuje se „model kronične skrbi“. Ovaj model se sastoji od šest elemenata: sustav dizajnirane isporuke, podrška bolesniku u vlastitoj kontroli bolesti, odnosno vlastitom upravljanju bolešću, podrška bolesniku u donošenju odluka zajedno sa medicinskim timom, sustav pristupa informacijama, podrška zajednice u kojoj bolesnik živi i radi, zdravstveni sustav. Poveznica svih ovih elemenata je suradnja i multidisciplinarni pristup. Ovakav pristup praćenja i liječenja bolesnika sa ŠB je pokazao redukciju rizika od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti za 56%, redukciju mikrovaskularnih komplikacija za 12% i smrtnosti za 66%. U multidisciplinarnom timu stručnjaka trebaju biti: endokrinolog, kardiolog, vaskularni kirurg, radiolog, nefrolog, dijetetičar, oftalmolog, medicinske sestre specijalizirane za ŠB i PAB, a u mnogim zemljama je uključen i farmaceut. Ovaj tim stručnjaka treba biti povezan s obiteljskim liječnikom bolesnika.

Kako bi bolesnik što bolje kontrolirao svoju bolest, treba biti što bolje informiran i educiran o njoj. Pri tome se treba moći koristiti suvremenim tehnologijama informiranja kako bi u suradnji s odgovarajućim specijalistima što bolje kontrolirao svoje kardiovaskularne čimbenike rizika, dobio odgovarajuće konzultacije u svezi korekcije terapije, praćenja prehrambenih  navika, tjelesne aktivnosti, simptoma bolesti. Time se postiže bolja suradnja između bolesnika i liječnika. Bolesniku treba omogućiti što bolji pristup informacijama, poticati ga na prihvaćanje i primjenu zdravih životnih navika, a u slučaju bilo kakve pojave novih simptoma da se odmah javi obiteljskom liječniku. U što boljem i uspješnijem liječenju potrebno je razumijevanje i podrška zajednice u kojoj bolesnik živi i radi (obitelj, radna sredina). Često članovi zajednice bolesnika mogu poticati na što učinkovitiju kontrolu kardiovaskularnih čimbenika rizika.

U medikamentoznoj terapiji PAB u bolesnika sa ŠB prednost se daje sljedećim skupinama lijekova:

  1. inhibitori renin-angiotenzin sustava u cilju što bolje kontrole arterijskog tlaka i redukcije ishemijskih događaja
  2. statini u maksimalno podnošljivoj dozi u cilju redukcije kolesterola
  3. metformin u terapiji ŠB, a mogu se dodati inhibitor SGLT-2 ili GLP-1 agonist; analozi bazalnog inzulina
  4. antiagregacijska terapija: acetilsalicilna kiselina ili klopidogrel u simptomatskih bolesnika; dvostruka antiagregacijska terapija se preporučuje jedan mjesec nakon perkutane ili kirurške revaskularizacije

Revaskularizacija se preporučuje u simptomatskih bolesnika s težim i češćim bolovima kod kojih nema poboljšanja unatoč optimalnoj medikamentoznoj terapiji i tjelesnoj aktivnosti.

Ovisno o težini arterijske bolesti (proširenost, lokalizacija) donosi se odluka ili o endovaskularnoj intervenciji uz implantaciju stenta ili o kirurškoj operaciji premosnicama. U slučaju akutne ishemije, potrebna je hitna antikoagulantna terapija-tromboliza uz perkutanu mehaničku trombektomiju ili kirurška tromboembolektomija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Eritritol

Predstavlja li konzumacija eritritola rizik za zdravlje?

Donedavno razmatran kao potpuno bezopasan ili čak koristan šećerni alkohol, eritritol je najnovijom studijom znanstvenika s Cleveland klinike dobio potencijalno negativnu reputaciju. Naime, istraživanje objavljeno krajem veljače 2023. godine u časopisu Nature Medicine ukazalo je kako unos eritritola može uzrokovati neželjene kardiovaskularne događaje poput infarkta miokarda i moždanog udara uslijed utjecaja na zgrušavanje krvi i […]

Bolest

Je li moguće da uz dobru krvnu sliku imam neku upalnu bolest u crijevima?

Djeca

Zašto je važno djeci ograničiti unos zaslađenih napitaka?

Zaslađeni napitci, poput negaziranih ili gaziranih osvježavajućih bezalkoholnih pića, voćnih sirupa i sličnih proizvoda predstavljaju izvor „praznih” kalorija i jednostavnih šećera, a dobro je poznato da se pretjerani unos ovih tvari povezuje s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih bolesti. Osim toga, takvi napitci nerijetko sadrže i sintetske aditive poput konzervansa i bojila za koje […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Bolest

Kako prevazići psihičke probleme koji su mi sad puno veći od same bolesti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]