Predstavlja li konzumacija eritritola rizik za zdravlje?

Donedavno razmatran kao potpuno bezopasan ili čak koristan šećerni alkohol, eritritol je najnovijom studijom znanstvenika s Cleveland klinike dobio potencijalno negativnu reputaciju. Naime, istraživanje objavljeno krajem veljače 2023. godine u časopisu Nature Medicine ukazalo je kako unos eritritola može uzrokovati neželjene kardiovaskularne događaje poput infarkta miokarda i moždanog udara uslijed utjecaja na zgrušavanje krvi i veći rizik tromboze. Iako se radi o jednoj publikaciji koja je odjeknula globalno u jednome danu, i potrebno je još kvalitetnih istraživanja kako bi se potvrdila spomenuta povezanost, čini se da oprez i ograničavanje konzumacije nije naodmet.

Što su šećerni alkoholi (polioli) i eritritol?

Šećerni alkoholi ili polioli pripadaju skupini ugljikohidrata prirodno prisutnih u voću i povrću. Međutim, većina šećernih alkohola prisutnih na tržištu kao sladila u prehrambenim proizvodima sintetskog su podrijetla. Okusom i kemijskom strukturom vrlo su slični običnom šećeru pa aktiviraju iste receptore na jeziku. Bez obzira na ime, šećerni alkoholi ne sadrže molekule etanola, dakle sigurni su za sve osjetljive populacijske skupine, poput djece ili trudnica koje ne smiju konzumirati alkohol. Nekoliko je vrsta šećernih alkohola koji se koriste kao zamjene za šećer. Razlikuju se po okusu, kalorijskoj vrijednosti te utjecaju na ljudsko zdravlje. Najčešće korišteni su ksilitol, sorbitol, maltitol, eritritol. Ostali šećerni alkoholi koji se mogu pronaći u prehrambenim proizvodima su manitol, izomalt, laktitol te škrobni hidrolizati koji vrlo često svoju primjenu nalaze kao energetski aditivi sportskim suplementima.

Eritritol je najpoznatiji po svom odličnom okusu. Proizvodi se fermentacijom glukoze iz kukuruznog škroba i nešto je manje sladak od običnog šećera, a ima svega 5 % njegove kalorijske vrijednosti. S obzirom na svoju malu molekularnu masu eritritol se brzo apsorbira u tankom crijevu i poglavito izlučuje urinom, za razliku od drugih vrsta šećernih alkohola koji  dospijevaju u debelo crijevo i stoga imaju izraženiji laksativni učinak. Vrlo mali dio unesenog eritritola dospijeva u debelo crijevo gdje služi kao supstrat za bakterijsku fermentaciju. Brza apsorpcija i izostanak njegove prisutnosti u debelom crijevu smanjuju mogućnost probavnih smetnji koje su karakteristične za ostale poliole. Prethodne procjene rizika konzumacije eritritola uglavnom su se bavile laksativnim učincima ovog šećernog alkohola, posebice u djece. Šećerni alkoholi mogu uzrokovati probavne smetnje, što se smatra njihovim najvećim nedostatkom. Posebice u velikim količinama (20 grama i više), naše tijelo ne može ih u potpunosti metabolizirati zbog čega može doći do probavnih tegoba poput nadutosti, plinova ili proljeva.

Ranija istraživanja pokazala su kako eritritol ne utječe ni na promjenu razine glukoze u krvi, niti na koncentraciju kolesterola i ukupnih triglicerida u krvi. Štoviše, postoje istraživanja koja su pokazala korist primjene eritritola na endotelnu funkciju (funkcija stijenke krvnih žila) u oboljelih od šećerne bolesti. Također, eritritol djeluje kao antioksidans i može pomoći u zaštiti od vaskularnih oštećenja izazvanih hiperglikemijom u oboljelih od šećerne bolesti. Stoga je eritritol često istican kao optimalni odabir sladila u bolesnika sa šećernom bolesti. Do sada se utjecaj na zgrušavanje krvi nije promatrao kao parametar u studijama, sve do slučajnog otkrića znanstvenika s Cleveland klinike.

Eritritol i aterotrombotski incidenti – postoji li povezanost?

Povezanost konzumacije eritritola s kardiovaskularnim incidentima otkrivena je slučajno, praćenjem skupine bolesnika koji su upućivani na kateterizaciju zbog kardiovaskularnih rizika. Ta studija pokrenuta je još prije 20 godina i imala je za cilj promatrati molekularne pokazatelje koronarne bolesti srca. Autori studije navode kako su otkrili povezanost između visoke koncentracije eritritola u krvi i povećane incidencije neželjenih kardiovaskularnih događaja (infarkta miokarda i moždanog udara) tijekom tri godine praćenja. Nakon tog slučajnog otkrića, pokrenuto je ciljano istraživanje na približno 3.000 ispitanika iz SAD-a i Europe kako bi se utvrdila povezanost ta dva fenomena. I to istraživanje ukazalo je na povećan rizik tromboze u osoba s visokim koncentracijama eritritola u cirkulaciji. Naposlijetku, pokrenuto je i intervencijsko istraživanje na ljudima (osam dobrovoljaca) kojima je davano 30 g eritritola ili ksilitola u napitku sa sladilima. Nakon unosa 30 g eritritola praćeno je povećanje razine eritritola u plazmi znatno iznad pragova povezanih s povećanom reaktivnošću trombocita i potencijalom pojave tromboze u in vitro i in vivo uvjetima. Budući da se radi o vrlo malom broju ispitanika, potrebno je provesti još kvalitetnih i dugotrajnih intervencijskih studija da bi se mogli donositi zaključci o povezanosti eritritola s kardiovaskularnim rizicima.

Eritritol se na tržištu nalazi kao sladilo u kombinaciji sa stevijom ili samostalno te se dozira po potrebi za zaslađivanje hrane i napitaka. Određeni proizvodi poput konditorskih proizvoda sa smanjenom kalorijskom vrijednošću mogu sadržavati sladilo eritritol. Količina eritritola u tim proizvodima je često mala (<5g /100g) i teško je postići unos od 30 grama koji je korišten u prikazanoj studiji. Prednost za potrošače je i činjenica da se šećerni alkoholi moraju deklarirati u nutritivnoj tablici i stoga je lako pratiti dnevni unos. Također, hrana koja sadrži više od 10 % dodanih poliola mora imati istaknut navod: „prekomjerna konzumacija može imati laksativni učinak”.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]