Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. Koronarna bolest i PAB imaju iste čimbenike rizika od kojih su većina promjenjivi: šećerna bolest, arterijska hipertenzija, dislipidemija, pušenje cigareta (aktivno i pasivno); te nepromjenjivi čimbenici rizika (starija dob, obiteljska predispozicija). U bolesnika sa ŠB 2 do 4 puta se povećava rizik nastanka PAB. Rizik nastanka PAB se kod ŠB povećava duljinom trajanja ŠB, slabijom kontrolom šećera u krvi (svakim porastom glikiranog hemoglobina HbA1c za 1% povećava se rizik velikog kardiovaskularnog događaja za 14,2%). U bolesnika sa ŠB češće nastaje neuropatija, infekcija, ulceracije kože. Bolesnici s PAB-om koji boluju od ŠB imaju lošiju prognozu od onih bez ŠB. Kako bi se smanjio rizik komplikacija i smrtnosti, te poboljšali zdravstveni ishodi ovih bolesnika, veoma je važno pravovremeno prepoznati bolest, odnosno dijagnosticirati PAB i uvesti odgovarajuće liječenje. U osnovi patofiziološkog procesa ateroskleroze je upala, pa se u laboratorijskim nalazima krvi često može ustanoviti povišena razina upalnih parametara: C reaktivnog proteina, fibrinogena, homocisteina.

PAB se može prezentirati tipičnim simptomima: otežano hodanje, bolovi u nogama (mogu se javiti u butinama, bedrima, listovima, stopalima) ili kukovima /grčeviti ili tupi bolovi/, osobito u naporu koji popuste odmaranjem, ponekad se PAB manifestira umorom ili osjećajem napetosti u nogama, a ako su zahvaćene arterije ruku, tada se javljaju bolovi ili umor u rukama. Kod uznapredovale PAB bolovi u udovima mogu biti prisutni u mirovanju ili kod promjene položaja tijela  Ponekad simptomi mogu biti slični onima koje uzrokuju bolesti mišićno-koštanog sustava ili bolesti zglobova. U slučaju pojave rana na nogama, one će sporo cijeliti unatoč odgovarajućem liječenju. Na žalost 75% bolesnika sa ŠB i PAB-om nema simptoma. Razlog tome je često razvijena neuropatija, odnosno oštećenje perifernog živčanog sustava. Kod tih bolesnika postoji jasan rizik da se bolest kasno dijagnosticira, odnosno kad već nastupe ishemijske promjene na nogama koje zahtijevaju amputaciju.

Kod svakog bolesnika sa ŠB treba uzeti detaljnu anamnezu, osobito u cilju razotkrivanja simptoma PAB-a (sposobnost hodanja, umor ili bolovi u udovima, rane na koži koje otežano cijele); izvršiti detaljan fizikalni pregled koji uključuje palpaciju i auskultaciju perifernih pulzacija, uočavanje promjena boje kože ili njezinih oštećenja (rane, ulkusi), promjena temperature kože, mjerenje arterijskog tlaka na obje nadlaktice; procijeniti kardiovaskularne čimbenike rizika.

U daljnjem dijagnostičkom postupku treba odrediti „ankle-brachial indeks“ (ABI) pomoću mjerenja sistoličkog tlaka na perifernim arterijama potkoljenica i stopala. ABI se izražava kao omjer tlakova na perifernim arterijama nogu prema tlaku nadlaktične arterije. Što je ABI niži to je veći stupanj aterosklerotske bolesti perifernih arterija. U slučajevima visokih vrijednosti ABI, postoji mogućnost postojanja PAB, ali su vrijednosti indeksa visoke zbog kalcificiranih stijenki arterija zbog čega je otežana ili onemogućena kompresija istih. Vrijednosti ABI < 0,9 ukazuju na PAB, a ABI > 1,3 također ukazuje na PAB i označava veći rizik kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. Svakako u spornim slučajevima i u cilju što točnije dijagnoze, treba učiniti ultrazvuk s pulsirajućim i obojenim doplerom perifernih arterija. Tom pretragom mogu se dobiti detaljni podaci o morfologiji i hemodinamici arterijske cirkulacije. U nejasnim slučajevima i kad je neophodna još detaljnija analiza arterijske cirkulacije u cilju invazivnog ili kirurškog liječenja, treba učiniti kompjuteriziranu arterijsku tomografiju (CT), magnetsku rezonanciju (MR), angiografiju. Budući se u tim pretragama koriste kontrastna sredstva koja opterećuju bubrežnu funkciju koja je kod bolesnika sa ŠB često oštećena, potreban je pojačan oprez kod tih bolesnika zbog mogućeg nastanka nefropatije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Bolest

Je li moguće da uz dobru krvnu sliku imam neku upalnu bolest u crijevima?

Bolest

Kako prevazići psihičke probleme koji su mi sad puno veći od same bolesti?

Bolest

Kawasakijeva bolest

Kawasakijeva bolest je kod nas relativno rijetka akutna bolest dječje dobi, za sada još uvijek nepoznatog uzroka, koja može za posljedicu imati trajne promjene na koronarnim krvnim žilama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić. Koliko je Kawasakijeva bolest česta? Bolest je prvi opisao japanski pedijatar Tomisaku Kawasaki 1967. godine, a nakon toga je uočena njezina pojava […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća