Šećerna bolest

Šećerna bolest je poremećaj metabolizma glukoze i najčešća je kronična endokrina bolest.

Tri glavna tipa šećerne bolesti su: šećerna bolest tip 1, šećerna bolest tip 2 i gestacijski dijabetes (javlja se tijekom trudnoće i nestaje najkasnije šest tjedana nakon poroda).

Dijagnozu šećerne bolesti liječnik može postaviti ako je u dva navrata GUK natašte >7mmol/l ili ako je u bilo koje vrijeme tijekom dana veća od 11,1mmol/l. U slučaju graničnih vrijednosti može se učiniti test opterećenja glukozom ( OGTT) koji se radi tako da se prvo natašte odredi GUK, zatim se popije 75 gr glukoze otopljeno u čaši vode i opet izmjeri GUK nakon 2 sata.

Ako je GUK nakon 2 sata veći od 11,1mmo/l, radi se o šećernoj bolesti.

Ako je GUK natašte između 6 i 7 mmol/L ili između 7,8 i 11,1 mmol/L nakon 2 sata u OGTT-u, postavlja se dijagnoza poremećene tolerancije glukoze ili predijabetesa.

Normalne vrijednosti glikemije u plazmi: natašte 4,4 do 6,4 mmol/L (4,4 do 5,5 mmoL/L), a postprandijalno do 7,8 mmol/L

Ciljne vrijednosti glikemije i HBA1c:

  • glukoza natašte <7,0 mmol/L, HbA1c<7%
  • glukoza natašte ≤6,0 mmol/L, 2 sata nakon obroka <7,8 mmol/L,
  • HbA1c ≤6,5%

Najčešći simptomi šećerne bolesti supojačano žeđanje, glad, suhoća usta, učestalije mokrenje, infekcije, sporije cijeljenje rana, neobjašnjivi gubitak na tjelesnoj masi, zamućen vid, umor, opća slabost i trnci u stopalima.

Šećerna bolest je postala globalna epidemija s obzirom na porast broja oboljelih u svijetu.

Više je razloga za tu pojavu, a najvažniji razlog je veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

Procjenjuje se da u svijetu 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 80 godina ima šećernu bolest, a troškovi zdravstvene zaštite vezane za šećernu bolest iznose oko 966 milijardi dolara. U Europi šećernu bolest ima 61 milijun ljudi u dobi od 20 do 80 godina, a troškovi liječenja iznose 189 milijardi dolara.

Prema podacima CroDiab Registra iz 2021. godine, u Hrvatskoj ima oko 328 000 osoba sa šećernom bolesti, ali s obzirom na to da tek oko 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 500.000 oboljelih od šećerne bolesti.

Šećerna bolest je jedan od vodećih uzroka smrti s udjelom oko 8,2% u 2020. godini, te nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova

Makrovaskularne kronične komplikacije šećerne bolesti:

  • Mozak: tranzitorna ishemička ataka, moždani udar, kognitivno oštećenje
  • Srce: koronarna bolest, srčano zatajenje
  • Ekstremiteti: periferna vaskularna bolest (ulceracije, gangrene, amputacije)

Mikrovaskularne kronične komplikacije šećerne bolesti:

  • Oko: retinopatija, katarakta, glaukom
  • Bubreg: nefropatija (mikroalbuminurija, proteinurija, bubrežno zatajenje)
  • Živci: neuropatija (periferna, autonomna)
  • Endotel krvne žile (unutrašnji sloj stijenke krvne žile) ima važnu ulogu u regulaciji krvožilnog tonusa, hemostazi te imunom i upalnom odgovoru

Hiperglikemija + hiperlipoproteinemija + arterijska hipertenzija uzrokuju endotelnu disfunkciju koja vodi do agregacije makrofaga i trombocita, proliferacije glatkih mišićnih stanica i odlaganja lipida u pjenaste stanice, a to rezultira ubrzanom aterosklerozom.

Osobe s dijabetesom imaju 16x veći rizik za amputaciju uslijed periferne vaskularne bolesti.

Znakovi periferne vaskularne bolesti su gubitak ili slabljenje pulsa na stopalu, hladna stopala i prsti, promjene na koži i noktima, gubitak kožnih adneksa (dlake, žlijezde znojnice)…

Primarna prevencija komplikacija šećerne bolesti: zdrav način prehrane, povećati tjelesnu aktivnost, kontrola tjelesne mase (BMI <25), liječenje šećerne bolesti, liječenje hiperlipidemije, kontrola krvnog tlaka i prestanak pušenja.

Liječenje šećerne bolesti uključuje uravnoteženu prehranu, tjelesnu aktivnost, edukaciju bolesnika, samokontrolu glukoze u krvi te lijekove za liječenje šećerne bolesti.

Samokontrola je izrazito važna i najviše se oslanja na edukaciju. Samokontrolom šećerne bolesti bolesnik sam i svakodnevno vrši nadzor glukoze u krvi, glukoze i ketona u urinu, svoje ishrane, tjelesne mase i tjelesnih aktivnosti. Na taj način povećavamo samostalnost i motivaciju bolesnika, te uključujemo bolesnika i njegovu obitelj u liječenje šećerne bolesti.

Važno je istaknuti važnost liječenja i kontrole rizičnih čimbenika kardiovaskularne bolesti (kontrola glikemije, krvnog tlaka, liječenje hiperlipidemije, prestanak pušenja…), postavljanja pravovremene dijagnoze šećerne bolesti, edukacije bolesnika, redovne kontrole liječnika, individualizirati pristup svakom bolesniku…, a sve u svrhu sprječavanja razvoja komplikacija šećerne bolesti ili njihovog ranog otkrivanja i liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Glukoza

Povišen GUK

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Ginekologija

Šećerna bolest i trudnoća

U mjesecu studenome, u kojemu se obilježava Svjetski dan šećerne bolesti, prikladno je osvrnuti se i na šećernu bolest u trudnoći, u kontekstu utjecaja bolesti na trudnicu i njeno nerođeno dijete i na mogućnosti prevencije…

Gestacijski dijabetes

Može li se uz dijagnozu gestacijskog dijabetesa koristiti ovaj sirup?

Debljina

Metformin – lijek izbora u liječenju dijabetesa tip 2 od samog početka i (ili) panaceja današnjice?

Metformin pripada biokemijskoj grupi bigvanida koji potječu iz biljke francuski jorgovan (Galega officinalis) koja se još od Srednjeg vijeka koristila u narodnoj medicini, i to za liječenje simptoma poliurije i za potenciranje znojenja kod oboljelih od kuge…

Iz iste kategorije

Dijabetologija

Iz nalaza krvi vidljivo je da je ukupni kolesterol 6,3, HDL 1,50…

Dijabetologija

Prehrambene navike i pojavnost dijabetesa u Hrvatskoj

Šećerna  bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi.

Dijabetologija

Šećerna bolest tipa 2

Šećerna bolest je kronična neizlječiva doživotna progresivna bolest karakterizirana hiperglikemijom i poremećajima metabolizma zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina. S obzirom na prognozu.

Dijabetologija

Predijabetes-nedijagnosticirana bolest

Predijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji.

Dijabetologija

Šećerna bolest

Bolujete od šećerne bolesti ili poznajete nekoga tko je dijabetičar ? Vrlo vjerojatno je odgovor na ovo pitanje potvrdan, jer je šećerna bolest jedna od najčešćih bolesti u razvijenim zemljama.

Dijabetologija

Imam nizak tlak i nizak šećer, počnem se tresti i bude mi loše

Dijabetologija

Metformin je IN

Metformin (dimetilbigvanid) sada ima neprikosnoveni status najpropisivanijeg antidijabetika u svijetu. Jednako je iznenađujuće, ili možda nije, da su njegovi korijeni biljni i da su rasli i na tlu.

Dijabetologija

Gestacijski dijabetes

Dijabetes je metabolički poremećaj višestruke etiologije obilježen stanjem kronične hiperglikemije s poremećenim metabolizmom ugljikohidrata, masti i bjelančevina uslijed oštećene sekrecije inzulina.