Prehrambene navike i pojavnost dijabetesa u Hrvatskoj

Šećerna  bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi.

Šećerna bolest i njezine kronične komplikacije su veliki svjetski zdravstveni problem, i u cijelom svijetu su u velikom porastu. Smatra se da trenutno u svijetu 366 milijuna ljudi boluje od  djabetesa, a do 2030. godine  broj dijabetičara će se povećati na 552 milijuna.

Hrvatska studija

Iz 2008  provedena na 1653 ispitanika utvrdila je prevalenciju (učestalost) dijabetesa u Hrvatskoj od 6,1 %.
Poznato je da osim genetskih čimbenika pri nastanku dijabetesa, posebice tipa 2, faktori okoliša i nadasve životne navike snažno utječu na učestalost šećerne bolesti. Fizička neaktivnost, alkohol te prehrambene navike ( gojaznost), osim što su dobro poznati faktori rizika za nastajanje šećerne bolesti tipa 2, doprinose i lošijoj regulaciji već nastale šećerne bolesti. S druge strane, kontrola tjelesne težine i tjelesna aktivnost su kritični čimbenici za prevenciju i nastajanje šećerne bolesti i kod zdravih i u pojedinaca s već narušenom regulacijom glukoze u krvi. Za kontrolu tjelesne težine u dijabetičara, time i kontrolu bolesti, kritičan je način prehrane. Povoljan efekt ima već samo smanjivanje udjela ugljikohidrata u prehrani, naročito jednostavnih, uporaba namirnica sa manjim glikemijskim indeksom,te zamjena zasićenih masti  jednostruko i višestruko nezasićenim mastima. Jednako tako uzimanje alkohola je vrlo raširena pojava među dijabetičarima, kao i među ostalom populacijom. Manja količina alkohola do 30 g na dan, naročito porijekla iz vina, a manje iz piva ili oštrih pića povoljno djeluje na smrtnost od koronarne bolesti, zahvaljujući činjenici da ova količina alkohola ima povoljan učinak na metabolizam masti, osobine krvi, krvni tlak, a i na osjetljivost na inzulin.

Prehrambene navike

Prehrambene navike su različite u različitim dijelovima naše zemlje. Hrvatska je podijeljena na područja koja konzumiraju zdraviju i manje zdravu prehranu. U istočnim i sjevernim hrvatskim krajevima (osim Međimurja) više se koriste životinjske masti, više se soli,a konzumira manje voća i povrća, više se jedu kolači i rafinirani šećeri. Čak 12,3 % ispitanika iz istočnih i brdskih područja Hrvatske u jednoj domaćoj studiji  dodaje sol u hranu i prije nego što su je probali.  Takvu naviku najmanje pokazuju ispitanici iz sjevernih hrvatskih krajeva. Suhomesnati proizvodi najviše se upotrebljavaju u brdskim i istočnim područjima, a najmanje u sjevernim.Zanimljivo je da je potrošnja kruha najveća  u obalnom području. Takva prehrana  smatra se rizičnim čimbenikom za nastanak dijabetesa, krvno žilnih bolesti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti . S druge strane stanovništvo južnih i zapadnih hrvatskih krajeva, kao i Međimurja češće koristi biljno ulje, jede više voća i povrća, manje soli hranu te manje jede kolače i rafinirane šećere. Razlike u prehrani primijećene su među spolovima ,s time da su nepovoljne prehrambene navike češće u muškaraca u svim  područjima Hrvatske. Žene imaju zdravije prehrambene navike, naročito u u obalnom i brdsko- planinskom području.

Alkohol

Zabrinjava početak pijenja alkohola u sve mlađoj dobi. Rad  iz Osijeka pokazuje da najveći dio adolescenata ima prvo iskustvo sa alkoholom u 7. i 8. razredu osnovne škole, a kao razloge za početak pijenja alkohola navode utjecaj prijatelja ,želju da se opuste, budu hrabriji, utjecaj obitelji i socijalne klime koja potiče pijenje alkohola.
Ponovno se pokazalo da u konzumaciji alkohola postoje značajne regionalne razlike u Hrvatskoj. Najveća učestalost pijenja alkohola  je među muškarcima na istoku zemlje, a najmanja među muškarcima u brdsko planinskom području (8,8%). Najmanja potrošnja alkohola među ženama je na istoku (0,3%),a najveća na sjeveru zemlje (1,5%).

Zaključno 

Napuštaju se tradicionalni načini prehrane, a prehrana sadrži sve više masti životinjskog porijekla, sve manje složenih ugljikohidrata i vlakana, uz porast ukupnog unosa energije.To  utječe na visoke i sve više stope učestalosti pretilosti i dijabetesa tipa 2, što jako opterećuje zdravstveni fond u Hrvatskoj.
Jedino neprekidno osvješćivanje širokih slojeva stanovništva o razmjerima opasnosti može preokrenuti ove nepovoljne trendove, no to, nažalost, nije dovoljno prepoznato.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Dijabetologija

Epidemiologija šećerne bolesti tip 1

Incidencija tipa 1 šećerne bolesti pokazuje značajne geografske, kalendarske, dobne i spolne varijacije. U bijelaca je viša stopa incidencije, nego u domorodačkim populacijama kao i u Aziji.

Dijabetologija

Šećerna bolest tipa 2

Šećerna bolest je kronična neizlječiva doživotna progresivna bolest karakterizirana hiperglikemijom i poremećajima metabolizma zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina. S obzirom na prognozu.

Dijabetologija

Predijabetes-nedijagnosticirana bolest

Predijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji.

Dijabetologija

Iz nalaza krvi vidljivo je da je ukupni kolesterol 6,3, HDL 1,50…

Dijabetologija

Šećerna bolest

Bolujete od šećerne bolesti ili poznajete nekoga tko je dijabetičar ? Vrlo vjerojatno je odgovor na ovo pitanje potvrdan, jer je šećerna bolest jedna od najčešćih bolesti u razvijenim zemljama.

Dijabetologija

Imam nizak tlak i nizak šećer, počnem se tresti i bude mi loše

Dijabetologija

Metformin je IN

Metformin (dimetilbigvanid) sada ima neprikosnoveni status najpropisivanijeg antidijabetika u svijetu. Jednako je iznenađujuće, ili možda nije, da su njegovi korijeni biljni i da su rasli i na tlu.

Dijabetologija

Gestacijski dijabetes

Dijabetes je metabolički poremećaj višestruke etiologije obilježen stanjem kronične hiperglikemije s poremećenim metabolizmom ugljikohidrata, masti i bjelančevina uslijed oštećene sekrecije inzulina.