Povremeni bol u grudima i otezano disanje

Prije 6 godina sam preboljela emboliju pluća, nije ustanovljen uzrok za emboliju pa doktori kažu da je spontana.Terapiju sam uzimala godinu dana i od tada svake godine redovno idem na kontrolu pluća i srca.Do sada je uvijek sve bilo u redu.Povremeno mi se javljaju bolovi u grudima i otezano disanje traje par dana pa prestane.Ali zadnjih 10 dana imam probleme ponovo sa disanjem teško mogu udahnuti i povremeno imam pritisak u prsima.Kada to nam u san onda osjetim kako da nemam zraka pa se zezam i skacem da uhvatim zrak.Kad zaspim sve je u redu nemam nikakvih problema.Imam kilu na želucu i imam osjećaj da mi to otezano disanje dolazi od kile jer baš tu u gornjem dijelu stomaka osjetim da mi nešto smeta da udahnem i kad se nagnem napred lakše mi je.Sve kontrole kao što zna krv tlak sve je u redu.Kontrolu za srce i pluća imam tek u maju pa zato vam pišem jeli moguće da ovi problemi dolaze od želuca ili je u pitanju psihološki problem.Ili je ponovo embolija i koliko su šanse da se embolija ponovi.Mada sad nemam nikakvih drugih simptoma za emboliju kao što sam imala pr i put.Oprostite na dugom postu.Srdacan pozdrav

12.2.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Moguće je da ove tegobo koje opisujete uzorkuje hijatalna hernija i stresne situacije koje navodite. Na pitanje da li će te ponovno dobiti plućnu emboliju nije moguće odgovoriti.

Ako smetnje nisu jače izražene tada možete čekati termin kontrolnog pregleda. Ako budu smetnje jače izražene tada bi bilo dobro javiti se u hitnu službu da se ustanovi uzrok poteškoća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]