kašalj, pritisak u prsima više od godinu dana

Muškarac. 26god. 175cm , 90kg. Više od godinu dana pomalo kašljem i na prsa koda mi je netko prislonio lagano ruku (1-2cm u lijevo prema srcu). A na vratu koda mi netko drži prst, odmah ispod vilice s lijeve i desne strane. Ništa ne boli jako i nije tako stalno, nekad više se to dešava a nekad manje, nekad samo kašljem. Primijetio sam da pritisak na prsa bude malo veći kad ležim na leđima i glava mi bude jako savinuta prema tijelu i kad ležim na desnom boku. Kod doktora sam bio više puta u tih godinu dana. Prvo sam pio antibiotike za kašalj pa kad oni nisu pomagali doktor je probao sa još nekim lijekovima, ne sjećam se kojim. Ni to nije pomoglo.nakon toga radio sam EKG i bio dobar. Išao sam na uho grlo nos, tamo su isto rekli da je sve uredu. Nosio sam stolicu na analizu i bio sam pozitivan na Helicobacter pylori. Pio sam antibiotike 3 puta. Kad je napokon nalaza došao negativan mislio sam napokon je “mukama” došao kraj, ali nije. Kako je zahladilo simptomi su se malo pojačali, više kašljem i češće me pritišće u prsima, pogotovo ako na poslu izađem napolje u kratkoj majici. U zadnjih par dana počela mi je i lijeva šaka trnut, kao da netko pritisne prstom na sredinu dlana. Šta mi je sljedeće činiti? Hvala!
(ne znam u koju točno kategoriju ovo pitanje staviti)

10.1.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Kašalj koji ste naveli često ide zajedno s  probadanjima i pritiskom u prsima.  Bilo bi dobro ustanoviti uzrok kašlja i otkloniti ga i nakon toga će sigurno prestati tegobe koje navodite. Pritisak u prsima i probadanje može biti uzrokovano i dugotrajnim sjedenjem preko dana uz nepravlno držanje tijela pri sjedenju. Ako nakon prestanka kašljanja i dalje budete osjetili pritisak i probadanje u prsima tada bi bilo dobro napraviti test opterećenja tj. ergometriju. Mala je vjarojatnost da bi u Vašoj dobi bolest srca uzrokovala nevedene poteškoće.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Simptom

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Pritisak

Bolovi se i dalje nastavljaju u donjem dijelu trbuha, trebam li ponovno napraviti tumorske markere ili ne?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]