Pritisak u prsima

Postovani

Musko, 33 god, 190 cm, 100 kg.
Problem je povremeni pritisak u prsima i kratak dah, najcesce u mirovanju. Unatrag 2 i pol god napravljen UZV srca 2 puta, holter ekg, holter tlaka i ergometrija. Svi nalazi i granicama normale. Ali problem nikako ne prolazi. Moze li problem biti od kraljeznoce ili cak i psihicke naravi? Hvala Vam na odgovoru 🙂

22.1.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Povremeni pritisak u prsima i nedostatak zraka u mirovanju može biti uzrokovan bolestima srca, bolestima dišnog sustava, bolstima probavnog sustava, bolestima lokomotornog sustava, stresnim situacijama, dugotrajnim sjedenjem uz nepravilan položaj tijela itd. Učinjenim dijagnostičkim  pretragama nije ustanovljena bolest srca kao uzrok Vaših poteškoća. Potrebno je dodatnim dijagnostičkim pretragama ustanoviti drugi tj. nekardiološki uzrok Vaših poteškoća.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Jajnici

Bolovi se i dalje nastavljaju u donjem dijelu trbuha, trebam li ponovno napraviti tumorske markere ili ne?

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Na što ukazuje moj nalaz holtera?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Holtermonitoring za dijete – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]