Što je to Sindrom kratkog QT intervala?

Dijagnosticiran mi je Sindrom kratkog QT intervala. Liječnici još uvijek ne znaju kako mu pomoći jer samo cca 250 ljudi na svijetu ima taj sindrom, a nismo dobili odgovor na pitanje da li je on prvi u Hrvatskoj… Da li ste možda upoznati s tim sindromom i da li preporučujete kakve dodatke prehrani (inače sam farm. tehn.) Kao što su koenzim Q10 i omega? Ultrazvuk i holter su mu uredni samo je taj qt interval kratak ( oko 313 msec), a tlak mu je uvijek 120/80.

21.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Sindrom kratkog QT intervala spada u skupinu srčanih bolesti nazvanih kanalopatija. Radi se o mutacijama na kalijskim i kalcijskim kanalima stanica miocita koje se  nasljeđuju autosomno dominantno. Kao posljedica tih poremećaja na stanicama miocita dolazi do skraćivanja QT intervala ispod 340 ms u EKG-u. Takve promjene dovode do rizika nastanka nagle srčane smrti. Klinička prezentacija ovog sindroma je šarolika: neki slučajevi su bez simptoma, kod nekih dolazi do paroksizama fibrilacije atrija, sinkopa (gubitaka svijesti), a kod nekih može nastupiti nagla srčane smrt zbog malignih aritmija.  Prvi put se sindrom kratkog QT intervala opisuje u medicinskoj literaturi 2000.g. Smatra se da je njegova prevalencija u odrasloj populaciji 0,02% do 0,1%. Nemam podataka koliko je takvih slučajeva do sada evidentirano u Hrvatskoj. Danas od lijekova jedino može biti učinkovit kinidin koji produljuje QT interval, ali se najčešće ugrađuje kardioverter defibrilator koji sprječava naglu srčanu smrt.  Dodaci u prehrani koje navodite nisu opisani da imaju bilo kakvog učinka u ovom sindromu. Moja preporuka je da budete pod kontrolom kardiologa-ritmologa .

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]