Parkinsonova bolest – neurologija

Moj suprug, 60. godina, prošle je godine u rujnu imao 2 blaža moždana udara s djelomičnom pokretljivošću. Teško je hodao i kretao se. Bio je u toplicama. Budući da ne može hodati po stepenicama ni ikuda ići, fizioterapeut dolazi k njemu kući. Napretka nema. Pozvali smo u kućne posjete privatnu neurologinju koja je dala dijagnozu Parkinsonova bolest. Dobio je Madopar, pije ga tek 2 tjedna 1/4 tablete ujutro i navečer u isto vrijeme. U tih 2 tjedna kao da mu je još lošije. Jedva hoda, večinom leži jer ga grče i koče mišići nogu, stopala i u leđnom pojasnom dijelu. Od sljedečeg tjedna trebao bi povisiti dozu na dvije polovice tablete ujutro i navečer. Mene zanima kada se vremenski mogu očekivati prva poboljšanja? Djeluje li Madopar slično kao antidepresiv, odnosno treba li mu vremena dok se u mozgu stvori određena količina dopamina? Manje doze se pretpostavljam daju da se mozak privikne i izbjegnu neugodne nuspojave. Može li se uz Madopar koristiti još neki lijekovi koji bi poboljšali njegovo sada jako loše stanje? Je li moždani udar bio okidač za Parkinsa, budući da se bolest pojavila odmah nakon udara?
Bila bih Vam zahvalna na odogovoru i stručnom mišljenju.

21.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

 

Parkinsonova bolest nastaje kada dopamin, koji djeluje kao moždani neuroprijenosnik, nije prisutan u dovoljnim količinama u središnjem živčanom sustavu.  Madopar je lijek koji sadržava levodopu, koja se koristi kao predlijek koji povisuje razinu dopamina jer može prijeći krvno-moždanu barijeru, što sam dopamin ne može. Kada levodopa uđe u središnji živčani sustav, metabolizira se u dopamin.  Nakon primjene levodopa se metabolizira u dopamin i izvan moždanog tkiva, pa taj periferno proizvedeni dopamin često uzrokuje neželjene učinke. Istodobnom primjenom levodope i benzerazida, smanjuju se ti neželjeni učinci lijeka izvan središnjeg živčanog sustava. 

Liječenje lijekom Madopar treba započeti postupno, a radi postizanja optimalnog učinka doziranje treba titrirati i individualno određivati. Niže navedene upute o doziranju treba smatrati smjernicama, a specijalist neurolog određuje dozu i način liječenja prilagođeno pojedinom bolesniku. U ranim stadijima Parkinsonove bolesti preporučuje se započeti liječenje jednom polovicom Madopar 125 tablete tri ili četiri puta dnevno. Čim se potvrdi da bolesnik podnosi inicijalnu dozu, dozu treba polako povećavati u skladu s njegovom reakcijom. Optimalan se učinak općenito postiže dnevnom dozom lijeka Madopar koja odgovara količini od 300-800 mg levodope + 75-200 mg benzerazida, podijeljenoj u najmanje 3 doze. Za postizanje optimalnog učinka moglo bi biti potrebno 4 do 6 tjedana. Ako se pokaže nužnim daljnje povećavanje ukupne dnevne doze, treba provoditi mjesečno. Prosječna je doza održavanja 1 Madopar 125 tableta 3 do 6 puta dnevno. Radi postizanja optimalnog učinka broj pojedinačnih doza (najmanje 3) i njihova raspodjela tijekom dana moraju se titrirati, tj. postepeno prilagođavati.

Depresija može biti dio kliničke slike bolesnika s Parkinsonovom bolesti i može se također pojaviti u bolesnika liječenih lijekom Madopar. Sve bolesnike treba pažljivo nadzirati zbog mogućih psiholoških promjena i depresije, koja može i ne mora biti praćena suicidalnim mislima.

Radi sustavnog liječenja i praćenja bolesnikovog stanja, obratite se nekom kliničkom specijalistu neurologu koji će propisati pravilnu terapiju te eventualno povremeno korigirati terapiju, možda preporučiti neku terapijsku kombinaciju ili neku drugu opciju liječenja i rehabilitacije.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Molim pojašnjenje RTG pluća

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]