Parkinsonova bolest – neurologija

Moj suprug, 60. godina, prošle je godine u rujnu imao 2 blaža moždana udara s djelomičnom pokretljivošću. Teško je hodao i kretao se. Bio je u toplicama. Budući da ne može hodati po stepenicama ni ikuda ići, fizioterapeut dolazi k njemu kući. Napretka nema. Pozvali smo u kućne posjete privatnu neurologinju koja je dala dijagnozu Parkinsonova bolest. Dobio je Madopar, pije ga tek 2 tjedna 1/4 tablete ujutro i navečer u isto vrijeme. U tih 2 tjedna kao da mu je još lošije. Jedva hoda, večinom leži jer ga grče i koče mišići nogu, stopala i u leđnom pojasnom dijelu. Od sljedečeg tjedna trebao bi povisiti dozu na dvije polovice tablete ujutro i navečer. Mene zanima kada se vremenski mogu očekivati prva poboljšanja? Djeluje li Madopar slično kao antidepresiv, odnosno treba li mu vremena dok se u mozgu stvori određena količina dopamina? Manje doze se pretpostavljam daju da se mozak privikne i izbjegnu neugodne nuspojave. Može li se uz Madopar koristiti još neki lijekovi koji bi poboljšali njegovo sada jako loše stanje? Je li moždani udar bio okidač za Parkinsa, budući da se bolest pojavila odmah nakon udara?
Bila bih Vam zahvalna na odogovoru i stručnom mišljenju.

21.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

 

Parkinsonova bolest nastaje kada dopamin, koji djeluje kao moždani neuroprijenosnik, nije prisutan u dovoljnim količinama u središnjem živčanom sustavu.  Madopar je lijek koji sadržava levodopu, koja se koristi kao predlijek koji povisuje razinu dopamina jer može prijeći krvno-moždanu barijeru, što sam dopamin ne može. Kada levodopa uđe u središnji živčani sustav, metabolizira se u dopamin.  Nakon primjene levodopa se metabolizira u dopamin i izvan moždanog tkiva, pa taj periferno proizvedeni dopamin često uzrokuje neželjene učinke. Istodobnom primjenom levodope i benzerazida, smanjuju se ti neželjeni učinci lijeka izvan središnjeg živčanog sustava. 

Liječenje lijekom Madopar treba započeti postupno, a radi postizanja optimalnog učinka doziranje treba titrirati i individualno određivati. Niže navedene upute o doziranju treba smatrati smjernicama, a specijalist neurolog određuje dozu i način liječenja prilagođeno pojedinom bolesniku. U ranim stadijima Parkinsonove bolesti preporučuje se započeti liječenje jednom polovicom Madopar 125 tablete tri ili četiri puta dnevno. Čim se potvrdi da bolesnik podnosi inicijalnu dozu, dozu treba polako povećavati u skladu s njegovom reakcijom. Optimalan se učinak općenito postiže dnevnom dozom lijeka Madopar koja odgovara količini od 300-800 mg levodope + 75-200 mg benzerazida, podijeljenoj u najmanje 3 doze. Za postizanje optimalnog učinka moglo bi biti potrebno 4 do 6 tjedana. Ako se pokaže nužnim daljnje povećavanje ukupne dnevne doze, treba provoditi mjesečno. Prosječna je doza održavanja 1 Madopar 125 tableta 3 do 6 puta dnevno. Radi postizanja optimalnog učinka broj pojedinačnih doza (najmanje 3) i njihova raspodjela tijekom dana moraju se titrirati, tj. postepeno prilagođavati.

Depresija može biti dio kliničke slike bolesnika s Parkinsonovom bolesti i može se također pojaviti u bolesnika liječenih lijekom Madopar. Sve bolesnike treba pažljivo nadzirati zbog mogućih psiholoških promjena i depresije, koja može i ne mora biti praćena suicidalnim mislima.

Radi sustavnog liječenja i praćenja bolesnikovog stanja, obratite se nekom kliničkom specijalistu neurologu koji će propisati pravilnu terapiju te eventualno povremeno korigirati terapiju, možda preporučiti neku terapijsku kombinaciju ili neku drugu opciju liječenja i rehabilitacije.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Terapija

Ako se uzima terapija, kada se može očekivati poboljšanje po pitanju vrtoglavica?

probava

Upalne bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUpalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok […]

Ibuprofen

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]