Parkinsonova bolest – neurologija

Moj suprug, 60. godina, prošle je godine u rujnu imao 2 blaža moždana udara s djelomičnom pokretljivošću. Teško je hodao i kretao se. Bio je u toplicama. Budući da ne može hodati po stepenicama ni ikuda ići, fizioterapeut dolazi k njemu kući. Napretka nema. Pozvali smo u kućne posjete privatnu neurologinju koja je dala dijagnozu Parkinsonova bolest. Dobio je Madopar, pije ga tek 2 tjedna 1/4 tablete ujutro i navečer u isto vrijeme. U tih 2 tjedna kao da mu je još lošije. Jedva hoda, večinom leži jer ga grče i koče mišići nogu, stopala i u leđnom pojasnom dijelu. Od sljedečeg tjedna trebao bi povisiti dozu na dvije polovice tablete ujutro i navečer. Mene zanima kada se vremenski mogu očekivati prva poboljšanja? Djeluje li Madopar slično kao antidepresiv, odnosno treba li mu vremena dok se u mozgu stvori određena količina dopamina? Manje doze se pretpostavljam daju da se mozak privikne i izbjegnu neugodne nuspojave. Može li se uz Madopar koristiti još neki lijekovi koji bi poboljšali njegovo sada jako loše stanje? Je li moždani udar bio okidač za Parkinsa, budući da se bolest pojavila odmah nakon udara?
Bila bih Vam zahvalna na odogovoru i stručnom mišljenju.

21.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

 

Parkinsonova bolest nastaje kada dopamin, koji djeluje kao moždani neuroprijenosnik, nije prisutan u dovoljnim količinama u središnjem živčanom sustavu.  Madopar je lijek koji sadržava levodopu, koja se koristi kao predlijek koji povisuje razinu dopamina jer može prijeći krvno-moždanu barijeru, što sam dopamin ne može. Kada levodopa uđe u središnji živčani sustav, metabolizira se u dopamin.  Nakon primjene levodopa se metabolizira u dopamin i izvan moždanog tkiva, pa taj periferno proizvedeni dopamin često uzrokuje neželjene učinke. Istodobnom primjenom levodope i benzerazida, smanjuju se ti neželjeni učinci lijeka izvan središnjeg živčanog sustava. 

Liječenje lijekom Madopar treba započeti postupno, a radi postizanja optimalnog učinka doziranje treba titrirati i individualno određivati. Niže navedene upute o doziranju treba smatrati smjernicama, a specijalist neurolog određuje dozu i način liječenja prilagođeno pojedinom bolesniku. U ranim stadijima Parkinsonove bolesti preporučuje se započeti liječenje jednom polovicom Madopar 125 tablete tri ili četiri puta dnevno. Čim se potvrdi da bolesnik podnosi inicijalnu dozu, dozu treba polako povećavati u skladu s njegovom reakcijom. Optimalan se učinak općenito postiže dnevnom dozom lijeka Madopar koja odgovara količini od 300-800 mg levodope + 75-200 mg benzerazida, podijeljenoj u najmanje 3 doze. Za postizanje optimalnog učinka moglo bi biti potrebno 4 do 6 tjedana. Ako se pokaže nužnim daljnje povećavanje ukupne dnevne doze, treba provoditi mjesečno. Prosječna je doza održavanja 1 Madopar 125 tableta 3 do 6 puta dnevno. Radi postizanja optimalnog učinka broj pojedinačnih doza (najmanje 3) i njihova raspodjela tijekom dana moraju se titrirati, tj. postepeno prilagođavati.

Depresija može biti dio kliničke slike bolesnika s Parkinsonovom bolesti i može se također pojaviti u bolesnika liječenih lijekom Madopar. Sve bolesnike treba pažljivo nadzirati zbog mogućih psiholoških promjena i depresije, koja može i ne mora biti praćena suicidalnim mislima.

Radi sustavnog liječenja i praćenja bolesnikovog stanja, obratite se nekom kliničkom specijalistu neurologu koji će propisati pravilnu terapiju te eventualno povremeno korigirati terapiju, možda preporučiti neku terapijsku kombinaciju ili neku drugu opciju liječenja i rehabilitacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Multipla skleroza

Imam li multipla sklerozu?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?