Promuklost.

Postovani,
Imam 30 godina i vec dugo vremena koristim Flixotide i Ventolin inhaler zbog Bronhitisa kojeg uspjesno drzim pod kontrolom.Medjutim vec 10 dana osjecam da mi je glas promukao negdje oko Adamove jabucice..Ne pijem i ne pusim niti sam ikad..Niti sam sklon grloboljama..Poslije podne mi je promuklost malo jaca dok jutrom dok su glasnice odmorne i nije tako puno..
Inace imam periode u mjesecu kad bar 3 jutra sedmicno kisem po nekih pola sata aktivno..
Moze neki savjet zbog problema sa promukloscu.
Hvala i l.p

14.4.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Jedna od ključnih stvari u prevenciji bronhitisa jest izbjegavati plućne iritanse. To prvenstveno znači da se ne bi smjelo pušiti. Nadalje, valja nositi masku kada je zrak zagađen prašinom ili dimom, u društvu većeg broja ljudi, ili pri izloženosti nadražujućim sredstvima za čišćenje u kućanstvu. Mnogi slučajevi akutnog bronhitisa nastaju zbog virusa gripe, pa stoga godišnje cijepljenje protiv gripe značajno pomaže u zaštiti od tog opasnog virusa. U obzir dolazi i cjepivo koje štiti od nekih vrsta upale pluća. I naravno, kako bi se smanjio rizik zaraze od virusne infekcije, treba često prati ruke i koristiti sredstva za pranje ruku na bazi alkohola. Ako imate česte napade bronhitisa, uzrok može biti nešto u vašoj okolini. Hladnoća, lokacije smetlišta, pogotovo u kombinaciji s onečišćivačima zraka (uključujući dim cigarete), mogu vas učiniti osjetljivijim. Kada problem postane ozbiljan, možda trebate promijeniti mjesto boravka. U bržem oporavku i spriječavanju razvoja komplikacija može vam pomoći više odmora, uzimanje dovoljnih količina tekućine (3 do 4 litre na dan), koristite se ovlaživačem zraka u vašoj sobi.

Akutnom bronhitisu često prethodi hunjavica, zimica, slabost, malo povišena tjelesna temperatura, bol u leđima, mišićima i grlobolja. Kašalj je u početku suh, ali se već nakon nekoliko sati ili dana mogu pojaviti male količine gustoga, žilavog, žućkasto-sivog iskašljaja (sputuma). Poslije iskašljaj može postati obilniji, sluzav i gnojan. Jako gnojni iskašljaj upućuje na bakterijsku infekciju. Neki virusi, kao što je adenovirus, mogu oponašati bakterijsku infekciju (iskašljaj je gust i žut, a kašalj može trajati nekoliko tjedana). Neki bolesnici imaju žareću bol iza prsne kosti. Bol se tijekom kašljanja pojačava. Simptomi obično nestaju nakon 3 do 5 dana. Bolesnik može i dalje kašljati, čak i nekoliko tjedana. Bolesnici katkad mogu ostati bez zraka ako se začepe dišni putovi. Katkada, kronični sinusitis može oponašati simptome bronhitisa, tzv. sinobronhalni sindrom. U većini slučajeva akutnog bronhitisa bolest prolazi bez liječenja ili samo uz suportivnu terapiju koja obuhvaća korištenje meda, limuna i čajeva kojima se umiruje kašalj i olakšava iskašljavanje, obično u roku od nekoliko tjedana. Budući da je većina slučajeva bronhitisa uzrokovana virusnim infekcijama, antibiotici nisu učinkoviti. Međutim, ako liječnik sumnja na bakterijsku infekciju, može propisati antibiotik.

Drugi lijekovi koji se mogu preporučiti jesu lijekovi protiv kašlja, napose ako kašalj dovodi do smetnji kod spavanja ili ostalih životnih aktivnosti. Ako pak postoji alergija, astma ili KOPB, liječnik može preporučiti lijekove u obliku inhalatora lijekove za smanjenje upale te otvaranje suženih dišnih putova. Kod otežanog iskašljavanja daju se lijekovi koji razrjeđuju sekret u bronhima i olakšavaju iskašljavanje (tzv. mukolitici, ekspektoransi). Obzirom da koristite već lijekove koji pomažu kod simptoma kod nekih od mogućih udruženih poremećaja respiratornih putova, kao što su alergija, astrma, KOPB, kod vas se vjerojatno radi o bronhitisu kroničnog tijeka. Kod kroničnog bronhitisa može se provoditi plućna rehabilitacija – program vježbi disanja u kojem respiratorni terapeut uči kako olakšati disanje i povećati sposobnost za vježbanje. Nadalje, u svakom bronhitisu preporuča se uzimanje veće količine tekućine zbog lakšeg iskašljavanja. Promuklost može biti posljedica iritacije respiratorne sluznice zbog alergije ili kašlja ili kao posljedica virusne ili bakterijske infekcije. Po mogućnosti, smanjite govor tijekom dana na najmanju mjeru, a ukoliko promuklost i dalje bude prisutna i nakon mjera kućnog liječenja ili eventualno potrebne terapije po procjeni vašeg liječnika, potražite stručni savjet kod specijalista otorinolaringologije i fonijatrije. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menisk

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Diferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Refluks

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Dermatolog

Glavni mehanizmi hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Primjenom određenog lijeka u svrhu liječenja određene bolesti uvijek se nastoji izbjeći ili smanjiti sve moguće nuspojave. Jedna od mogućih nuspojava na koži je nastajanje hiperpigmentacija koje mogu nastati difuzno na cijelom tijelu ili ograničeno samo na pojedinim dijelovima tijela. Da bi do toga došlo primijenjeni lijek mora biti osjetljiv na svjetlost i sunce i […]

Paracetamol

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]