Umjerena bol u prsima i donjem dijelu leda

Pozdrav,
imam 19 godina i već dugo problema s žgaravicom. Pokušala sam je izliječiti Acipanom i Emanera tabletama, ali uvijek se nakon završene terapije ponovno vrati. Sad uz žgaravicu, podrigivanje i suhoću usne šupljine, već me 3 dana boli u desnom donjem dijelu prsnog koša te donji bočni dijelovi leđa. Također, osjećam povremeno snažno zatezanje u vratu. Studiram van mjesta prebivališta stoga nemam dostupnog liječnika obiteljske medicine. Zanima me jesu li navedeni simptomi razlog za odlazak na hitnu ili su prolazni i nema razloga za brigu? Također želim napomenuti da sam prije 5 dana imala temperaturu 37.3, a od tada imam normalnu tjelesnu temperaturu te osim navedenih simptoma nikakvih dodatnih tegoba.
Unaprijed hvala na odgovoru.

20.11.2019

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Suhoća usne šupljine jedna je od uobičajenih nuspojava gastroezofagealnog refluksa ili žgaravice. Kad želučana kiselina putuje iz jednjaka u grlo, to može uzrokovati nadraženost i upalu koje će isušiti grlo i usta. Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma bolesti ili promjena u probavnom sustavu. Manifestira se osjećajem žarenja i/ili pečenja iza donjeg dijela prsne kosti ili visoko u “žličici”, s povremenim širenjem tegoba u grudni koš, sve do ždrijela. Nastaje zbog povrata želučanog sadržaja u jednjak, pa se najčešće javlja zbog bolesti jednjaka kao što su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB – gaster = želudac; esophagus = jednjak; reflux = vraćanje sadržaja) ili kod promjena na ušću jednjaka u želudac (hijatalna hernija, slabost mišića završnog dijela jednjaka). Nije rijetka ni u stanjima kao što su vrijed (čir) želuca ili dvanaesnika. Tipični simptomi GERB-a su vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, bol u žličici, otežano gutanje, kronična upala grkljana (laringitis), štucanje, aspiracija (udisanje) želučanog sadržaja, astma, kronični kašalj, bol u prsima koja nije srčanog podrijetla, mučnina, podrigivanje.

Kod sumnje na GERB ili neku drugu bolest jednjaka, endoskopski pregled (ezofagogastroduodenoskopija) je najvažnija pretraga. Potrebno ju je učiniti u slučajevima kada bolesnicima sa žgaravicom i nakon terapije imaju smetnje i simptome, kada imaju otežano gutanje, bol u žličici te atipične znakove bolesti, anemiju, značajan gubitak tjelesne težine i drugo kao i svim bolesnicima sa simptomima GERB-a koji su stariji od 45 godina. Endoskopskim pregledom mogu se uočiti oštećenja sluznice jednjaka, a uzimanje uzorka sluznice (biopsija) omogućuje patohistološku analizu, kojom se otkrivaju rane promjene sluznice, upalne i premaligne promjene te rani karcinom jednjaka. Dopunske pretrage, kao što su manometrija, pH-metrija jednjaka te kontrastni radiološki pregled, također imaju mjesta u procjeni navedenih tegoba.

U liječenju žgaravice i GERB-a mogu se koristiti različiti pristupi i lijekovi. Prvenstveni cilj je očuvanje kvalitete života bolesnika kroz uklanjanje ili smanjenje simptoma (npr. žgaravice). Primjenom potentnih lijekova može se spriječiti nastanak komplikacija refluksne bolesti, odnosno izliječiti već nastale promjene sluznice jednjaka. Promjena načina života, navika i prehrane osnovni je princip prevencije nastanka žgaravice i GERB-a. Neki od savjeta, koji se najčešće koriste u bolesnika koji se javljaju sa žgaravicom kao vodećim simptomom, su prestanak uzimanja alkohola, gaziranih pića, pušenja cigareta i cigara, izbjegavanje hrane koja izaziva žgaravicu (crveno i bijelo vino, kisela hrana, čokolada, sok od naranče, kava, jaki čajevi, rajčice, krastavci, luk), smanjenje povećane tjelesne težine, uzimanje više manjih obroka dnevno uz smanjen unos masti, izbjegavanje uske odjeće, izbjegavanje ležećeg položaja barem dva sata nakon jela, spavanje s podignutim uzglavljem, izbjegavanje dizanja težih tereta i većih tjelesnih napora, obazriva primjena lijekova koji mogu utjecati na tonus mišića jednjaka (npr. diazepam) ili oštećuju sluznicu jednjaka (npr. acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici). Unatoč tome što nema konzistentnih stavova o ulozi prehrambenih navika i stila života u nastanku simptoma refluksne bolesti ili oštećenja jednjaka, liječnik i bolesnik moraju procijeniti pogoršava li određena hrana ili neki drugi čimbenik simptome bolesti i potom odlučiti o eventualnim promjenama navika i ponašanja. Unatoč svim savjetima i primijenjenim mjerama, antisekretorni (antiulkusni) lijekovi su osnova liječenja refluksne bolesti i uklanjanja simptoma žgaravice. Inhibitori sekrecije vodikove (protonske) pumpe (esomeprazol, omeprazol, lanzoprazol, pantoprazol) osnovni su i najučinkovitiji lijekovi koji se koriste u liječenju GERB-a, a znatno smanjuju i žgaravicu. Antacidi, kao najstarija skupina antiulkusnih lijekova, danas imaju manju ulogu, iako se katkad mogu primijeniti, osobito kod uklanjanja povremenih simptoma, dok antagonisti H2 receptora (ranitidin, famotidin, cimetidin) imaju mjesto u terapiji kasnih noćnih žgaravica, kao nadopuna terapiji inhibitorima protonske pumpe.

Iz ovoga što navodite kod vas se vjerojatno radi o refluksnoj bolesti koja bi mogla biti uzrokom većine vaših tegoba. Kako bi se isključilo postojanje nekog organskog uzroka GERB-a kao posljedice bolesti želučane sluznice, crijeva ili promjena na ušću jednjaka u želudac, potrebno je napraviti dijagnostičku obradu po preporuci liječnika. Druga je mogućnoist da su vaše tegobe uzrokovane funkcionalnim poremećajem probavnih organa kao što je na primjer sindrom iritabilnog kolona, koji također ima svoje faze, simptome i načine liječenja. U tom slučaju pomaže i usvajanje različitih tehnika opuštanja u cilju smanjivanja vakodnevnog stresa. U svakom slučaju u ovom času vjerojatno niste životno ugroženi i možete se obratiti telefonski svom liječniku i zamoliti da vam prepiše odgovarajuće lijekove (koje ste već uzimali) kojima ćete provesti simptomatsku terapiju zbog sadašnjih smetnji. To je inače i osnova liječenja žgaravice i sličnih stanja, ali nemojte zanemariti značaj zdravih navika i životnog stila kojima ćete sebi pomoći u smanjivanju nastanka ovakvih tegoba. Čim budete u prilici, porazgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako ćete na najbolji način kontrolirati pojavu i liječenje tegoba u budućnosti. Imate tek 19 godina i pokušajte naći neku ravnotežu između životnih ciljeva i zadataka koje si postavljate u odnosu na to kako vaše tijelo odgovara, kako biste na dulji rok održavali optimalno zdravlje. Ako bi se pojavili zabrinjavajući simptomi kao što su povraćanje, proljev, povišena tjelesna temperatura, crna stolica, tragovi krvi u stolici, izraziti umor, nesvjestice ili drugo što bi izazvalo vašu povećanu brigu, odmah zatražite pomoć u hitnoj ambulanti. Svako dobro!

 

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika