Srčane aritmije 1. dio

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa.

Srčane aritmije ili poremećaji srčanog ritma česti su razlozi dolaska bolesnika u ambulantu liječnika opće medicine i kardiologa. Srčane aritmije mogu nastati zbog poremećaja u stvaranju srčanog impulsa i zbog poremećaja u provođenjun srčanog impulsa ili ako su oba dva poremećaja istodobno prisutna. Brojni su uzroci srčanih aritmija. Pa tako na prvo mjesto možemo uvrstiti srčanožilne bolesti i to ishemijsku bolest srca, upalne bolesti srca, kardiomiopatije, zatajivanje srca i srčane greške. Osim srčanožilnih bolesti i neke bolesti drugih organa i organskih sustava mogu uzrokovati srčane aritmije. U ovu skupinu spadaju bolesti živčanog sustava, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, neke hematološke bolesti, bolesti endokrinog sustava, infektivna i toksična stanja i poremećaji elektrolitske i acidobazne ravnoteže. Poznato je da i neki lijekovi mogu imati takve nuspojave da mogu uzrokovati srčane aritmije.

Bolesnici sa srčanim aritmijama ponekad nemaju neke ozbiljnije poteškoće. S druge strane dio bolesnika ima često izražene poteškoće u vidu osjećaja ubrzanog rada srca. Bolesnici navode da povremeno osjećaju lupanje srca ili nepravilan rad srca, a dio bolesnika opisuje tegobe kao preskakanje srca. Neki bolesnici imaju bol u prsima, vrtoglavice, omaglice ili povremene kratkotrajne gubitke svijeti, dok neki imaju simptome slične epilepsiji, a drugi pak imaju  embolije perifernih arterija ili embolije moždanih arterija. Dio bolesnika u svojoj anamnezi navodi iznenadne i neobjašnjive traume – ozljede, a za koje se kasnije otkrije da su bile uzrokovane srčanim aritmijama. Bolesnici sa srčanim aritmijama mogu imati simptome zatajivanja srca  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora. 

Od dijagnostičkih postupaka uz anamnezu i klinički pregled srčane aritmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata, testom opterećenja – ergometrijom, transtelefonskim snimanjem EKG-a i elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca, te praćenjem EKG tijekom masaže karotidnog sinusa. Uz ove pretrage u bolesnika se može učiniti i ehokardiografija i kronarografija radi otkrivanja uzroka srčanih aritmija. Na taj način otrkiva se kornarna bolest srca, srčane greške ili kardiomiopatije koje mogu uzrokovati srčane aritmije. Dijagnostičkim procedurama otkriva se izvorište aritmija i vrsta srčane aritmije. 

Što se tiče liječenja srčanih aritmija koriste se lijekovi koje nazivamo antiaritmici. Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekfentna ablacija. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]