Novosti u antikoagulantnoj terapiji

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

Cilj antikoagulantne terapije je smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije. Osim ovih indikacija antikoagulantna terapija indicirana je i u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija koji imaju dva ili više bodova prema CHADS2 ili CHADS2 -VAS2 „Scoru“. Do otkrivanja novih peroralnih antikoagulantnih lijekova koristili smo tzv. „stare“ antikoagulantne lijekove iz skupine antagonista K vitamina. Tijekom terapije potrebna je redovita kontrola parametara koagulacije ( PV / INR), obično jedan put mjesečno ili češće. Prema nalazu određuje se doza lijeka.

Noviji antikoagulantni lijekovi spadaju u skupinu diretnih blokatora Xa faktora koagulacije. U ovu skupinu lijekova spadaju rivaroxaban, dabigatran i apixaban. Kod terapije novim antikoagulantnim lijekovima nije potrebna kontrola parametara koagulacije. Nedostatak novih antikoagulantnih lijekova je njihova visoka cijena u usporedbi sa starim lijekovima.

Na ovogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, prezentirani su rezultati dvije velike kliničke studije ATLAS ACS 2-TIMI 51 i ADOPT. U prvu studiju  bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca. Uz uobičajenu terapiju bolesnici su primali i rivaroxaban u dozi 2,5 mg ili 5,0 mg dva puta na dan ili placebo. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje rizika ukupne smrtnosti za 30% i smanjenje tromboze stenta za 31% u skupini bolesnika koji su primali rivaroxaban. U zaključku rasprave rečeno je da je rivaroxaban prvi novi antikoagulantni lijek koji je pokazao značajnu kliničku korist u akutnom koronarnom sindromu (ACS). Rezultati istraživanja pokazuju da dolazi novo razdoblje u sekundarnoj prevenciji tromboembolijskih komplikacija nakon ACS.

Od novih antikoagulantnih lijekova očekujemo smanjenje rizika od krvarenja i smanjenje rizika od tromboembolijskih događaja. Ovi novi lijekovi također utječu na poboljšanje kvalitete života bolesnika jer nije potrebno vađenje krvi jedan put mjesečno ili češće radi određivanja parametara koagulacije.

Drugi lijek iz skupine novih antikoagulantnih lijekova je apixaban.  Na kongresu u Orlandu također su prezentirani rezultati studije ADOPT u koju je bilo uključeno 6,500 bolesnika koji su hospitalizirani radi zatajivanja srca, akutnog respiratornog zatajivanja i ostalih stanja koja su predisponirajući čimbenici za duboku vensku trombozu (DVT). Jedna skupina bolesnika primala je apixaban, a druga skupina heparin (enoxaparin). Razlika između dviju skupina u smrtnom ishodu ili  u incidenciji plućne embolije nije bila statistički značajna.

Rezultati studija ATLAS ACS 2-timi 51 i ADOPT objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, broj 13, za mjesec studeni, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]