Stevia – izvanredna slatkoća u svestranoj biljci

Stevia Rebaudiana ili skraćeno stevia već godinama plijeni pažnji znanstvene zajednice, prehrambene industrije i brojnih upućenih pojedinaca. Biljka je to porijekom iz Paragvaja gdje su domoroci stoljećima koristili njene listiće kako bi zasladili čajeve ili gorke ljekovite pripravke.

Stevia Rebaudiana ili skraćeno stevia već godinama plijeni pažnji znanstvene zajednice, prehrambene industrije i brojnih upućenih pojedinaca. Biljka je to porijekom iz Paragvaja gdje su domoroci stoljećima koristili njene listiće kako bi zasladili čajeve ili gorke ljekovite pripravke. Zbog iznimne slatkoće Guarana Indijanci su je popularno nazivali „lišćem slatkog meda“  ni ne sluteći koje će brojne polemike ova nježna biljčica donijeti modernoj znanosti.

Krajem 19 stoljeća steviu je „otkrio“ švicarski znanstvenik dr. Moises Santiago Bertoni i tako omogućio širenje ovog dara prirode po cijelom svijetu. Daljne shvaćanje kemizma stevie duguje se dvojici francuskih kemičara koji su 1931. godine iz biljke izolirali dva spoja iz skupine glikozida: steviozid i rebaudiozid. Upravo se tim spojevima pripisuje slatkoća stevie 300 do 400 puta veća od konzumnog šećera.

Nutritivna i blagotvorna svojstva stevie

Stevia je prirodno sladilo koje ne sadrži kalorije, ne izaziva karijes, a aktivni sastojci podnose i visoke temperature što ju čini pogodnom za kuhanje.

Populacijska skupina koja prema znastvenim studijama, osobito može profitirati od upotrebe stevie su osobe oboljele od dijabetesa tipa 2. Naime, pokazalo se da beskalorična stevia niskog glikemijskog indeksa zaslađuje bez da je organizam iskorištava kao ostale šećere. Time osigurava konstantnu razinu glukoze u krvi, izbjegavajući nagle oscilacije, a upravo je to u podlozi kvalitetne kontrole šećerne bolesti.

Nekoliko je studija koje govore u prilog antihipertenzivnog učinka stevie, zbog čega osobe s visokim krvnim tlakom s nestrpljenjem iščekuju daljna istraživanja. Nedavno su znanstvenici pokazali da su zaslađivači visoke slatkoće dobrodošla pomoć u kontroli tjelesne mase (kao dio niskokalorične dijete) pa je stevia odličan izbor i za one koje vode bitku s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Steviju mogu koristiti i osobe s fenilketonurijom šro primjerice ne vrijedi za aspartam.

Prema nekim saznanjima stevia je i prijatelj kože. Osim što ubrzava zacjeljivanje rana i ublažava ožiljke, ima i svojstva „eliksira mladosti“ – ukoliko se koristi kao maska za lice, ona ovlažuje i hrani kožu, zateže je, zaglađuje bore, smanjuje iritacije, ublažava akne, a ima i povoljan učinak na dermatitise i ekcem.

Nadalje, pokazalo se da je lišće stevie osim slatkim steviozidima bogato i mikronutrijentima poput  vitamina A i C, minerala željeza, kalcija, natrija, kalija, magnezija, fosfora, cinka, te flavonoidom rutinom. Sadržane tvari, od kojih mnoge posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost dodatno povisuju vrijednost stevie čineći ju prvim izborom brojnih potrošača zaslađivača diljem kugle zemaljske.

Dugogodišnja bitka za prihvaćanje

Stevia je dugi niz godina dozvoljena za uporabu u brojnim zemljama Azije i Latinske Amerike. No, u SAD-u i Europskoj Uniji zagovornici stevie prošli su mukotrpan i dugotrajan put do prihvaćanja.

Priča počinje krajem 80-tih godina prošlog stoljeća kada je američki FDA na temelju studije upitne kvalitete zabranio upotrebu stevie kao sladila. Primjer SAD-a pratila je i Europska Unija koja je 1999. Godine također zabranila steviu uz zaključak da „ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda“.

Nakon dugogodišnje bitke i niza studija o sigurnosti krajem 2008. godine postignut je veliki iskorak u tržišnom prihvaćanju stevie. Naime, američki FDA je konačno dao zeleno svijetlo za ekstrakt iz određenog dijela biljke stevie koji je dobilo radni naziv Rebiana. Time nije otvoren put svim ekstraktima stevie, već samo Rebiani koja zadovaljava kriterije ekstrakcije definirane dokumentima FDA.

2010 godina bila je, pak, ključna za europsko prihvaćanje stevie. Tada je naime EFSA (European Food Safety Authority) procijenila sigurnost steviol glikozida i dala pozitivno mišljenje. Postavljen je i prihvatljivi dnevni unos (ADI) od 4 mg steviol glikozida po kg tjelesne mase dnevno što je u skladu s američkim preporukama. 2011. godine EFSA je otišla i korak dalje i dala konačno dopuštenje za upotrebu ekstrakata stevie u proizvodnji hrane i pića. Time je, konačno, biljka bez poznatih nuspojava ili alergijskih svojstava dobila toliko željeno zeleno svijetlo.

U Hrvatskoj se odobrenje Stevije još uvijek iščekuje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]