Vratobolja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bol u vratu je čest simptom za različita stanja i bolesti. Vratni mišići mogu biti napeti zbog lošeg držanja, bilo da je glava u nepravilnom položaju tijekom rada na računalu ili zbog dugotrajnog sjedenja za radnim stolom.

Što je vratobolja i kod koga se javlja?

Degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale prilikom starenja također su čest uzrok boli u vratu. Bol u vratu može biti simptom i ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali je to poprilično rijetko. Rizični čimbenici za nastanak vratobolje su: degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale starenjem ili dugotrajnim nepravilnim držanjem vrata, ozljede u kontaktnim sportovima, prometne nesreće, pad pri jahanju i slično. Bol u vratu je obično tupa po karakteru, te se može pogoršati s pokretima u vratu, a posebice s okretanjem glave. Ostali simptomi povezani s nekim oblicima bolova u vratu su: trnci, teško gutanje, vrtoglavica te šum u uhu.

Bol u vratu može biti povezan i s glavoboljom, bolovima u licu, ramenu i trncima u ruci. Općenito vratobolju možemo podijeliti u tri velike grupe: cervikalni sindrom – lokalizirana bol vrata, cervikocefalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u glavu, te cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u ruku. Znanstvena studija iz 2010. godine je ispitivala učestalost glavobolje u svjetskoj populaciji.

Rezultati studije ukazuju da je ukupna učestalost boli u vratu u svjetskoj populaciji  4.9%, s tim da se javlja kod 5.8% žena i 4.0% muškaraca, najčešće oko 45 godine života. Prema raspodjeli u Svijetu, najučestalija je u Sjevernoj Americi s 6.5%, zatim u zapadnoj Europi s 6.3%, a potom u južnoj Aziji s 3.3% učestalosti u populaciji. Što se tiče gubitka radnih dana zbog trajanja bolovanja ili dana invalidnosti za vratobolju u svjetskoj populaciji  je porast ovog parametra s 23.9 milijuna dana (1990g.) na 33.6 milijuna dana (2010g.), odnosno čak 17%. Iz ovoga možemo zaključiti da se radi o bolesti modernog i razvijenog svijeta te da će njena učestalost u budućnosti i dalje rasti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Bol u vratu može biti posljedica raznih uzroka, uključujući:

  • vratni mišići. Pretjerano istezanje vratnih mišića, što se događa prilikom dugotrajne vožnje automobilom. 
  • degenerativne promjene zglobova. Baš kao i kod svih ostalih zglobova u tijelu, zglobovi u vratnoj kralježnici se „troše“ s godinama, te može doći do osteoartritisa ovih zglobova. 
  • kompresija živca. Hernija diskova ili promjene na kostima kralježaka u vratu mogu dovesti do smanjenja prostora između dva kralješka i na taj način pritisnuti živce koji se odvajaju iz leđne moždine u području vrata.
  • povrede. Prometne nesreće s posljedicom trajnih ozljeda koje nastaju prilikom trzaja glave unatrag, a zatim prema naprijed s istezanjem mekih tkiva vrata izvan svojih normalnih granica.
  • • bolesti. Bol u vratu može ponekad biti uzrokovana upalnim reumatskim bolestima, kao što je to reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili psorjatični artritis. Ali i nekih drugih bolesti kao: meningitis (upala moždanih ovojnica), karcinom, urički artritis i druge. 
  • Čest uzrok boli vrat je pretjerano naprezanje mišića. Obično su za to odgovorne svakodnevne aktivnosti poput: loše držanje prilikom gledanja TV-a ili čitanja, postavljanje računalnog monitora previsoko ili prenisko, spavanje u neugodnom položaju te okretanje i nezgodno gibanje vrata prilikom vježbanja. Nesreće ili padovi mogu izazvati teške ozljede vrata, kao što su frakture kralješaka, trzajne ozljede, ozljede krvnih žila, pa čak i paralizu.

Ostali uzroci uključuju:

  • medicinska stanja i bolesti, kao fibromialgija i polimijalgija reumatika
  • artritis u području vratne kralježnice
  • frakture kralježnice kod osteoporoze
  • suženje spinalnog kanala
  • infekcije u području vratne kralježnice

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pluća

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Zdravlje

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Bolest noktiju

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Problemi sa srcem i dijabetes – molim Vaše mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u rebrima – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]