Nove spoznaje o kavi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka.

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka ne zvuči jednako zabavno. Novija istraživanja pokazuju da kava i nije tako loša.

Gdje je dakle istina, je li kava dobra ili loša za zdravlje? Odgovor je da kava ne šteti, a čak može i pomoći! Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća utjecaj kave na zdravlje u žarištu je istraživanja brojnih znanstvenika. Gotovo svakoga tjedna možemo pročitati pokoje istraživanje o svojstvima kave. Istraživanja su se odmakla od proučavanja psihoaktivne supstancije kofeina, a u kavi je pronađeno čak 800 različitih aromatskih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.

Kava u prevenciji Alzheimerove bolesti

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju dosljednu povezanost redovite konzumacije kave i mogućeg smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Pregled ključnih saznanja ovih istraživanja prezentiran je na simpoziju 2014 Alzhemier Europe Annual Congress.

Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su da je dugotrajna i redovita konzumacija umjerenih količina kave povezana s nižim rizikom od  Alzheimerove bolesti, a procjenjuje se da ljubitelji kave imaju i do 20 % niži rizik od razvoja ove progresivne bolesti.

Blagotvoran učinak kave prije svega se pripisuje njenom sadržaju kofeina i polifenolnih spojeva. Kofein može pomoći u prevenciji nastanka amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova u mozgu, koji su glavni pokazatelji Alzheimerove bolesti. Nadalje, i kofein i polifenoli mogu smanjiti upalu te usporiti propadanje moždanih stanica, pogotovo u područjima mozga bitnim za pamćenje.

Smatra se da je za postizanje optimalnog zaštitnog učinka potrebno popiti tri do pet šalica kave dnevno.

Ispijanje kave i zdravlje srca

Poznato je da je umjerena konzumacija kave povezana s nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 te bolesti srca. Međutim, utjecaj kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava i dalje je kontroverzan jer je njena konzumacija povezana i s povišenim razinama kolesterola te visokim krvnim tlakom.

Stoga je u studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Heart skupina korejskih stručnjaka ispitala povezanost unosa kave i prisutnosti kalcija na koronarnim arterijama, koji ukazuje na otvrdnuće ovih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić, te je povezan s većim rizikom od srčanog udara.

Istraživanje je bilo provedeno na 25 138 muškaraca i žena prosječne dobi od 41 godine. Ispitanici su prema učestalosti konzumacije kave bili podijeljeni u više skupina, a rezultati su pokazali da je najmanju prisutnost kalcija u koronarnim arterijama imala skupina koja je ispijala 3-5 šalica kave dnevno.

Redovito ispijanje kave može zaštititi jetru

Kineska studija objavljena 2014. godine u časopisu Hepatology, ispitivala je koliko navike poput redovite konzumacije različitih napitaka mogu smanjiti rizik od prijevremene smrti uzrokovane cirozom jetre.

Zahvaljujući prikupljenim podacima  o 63 000 ispitanika potvrđeno je kako navike poput svakodnevnog ispijanja 2 ili više šalice kave može sniziti rizik od smrti uzrokovane cirozom jetre za 66 %. Isti učinak nije uočen u osoba koji ne unose kavu te u onih koji su redovito unosili zeleni, crni čaj ili zaslađene napitke. Očekivano, unos od 20 g alkohola dnevno, sadržanog u primjerice 2 dl vina, je povećao rizik od prijevremene smrti od ciroze jetre.

Umjereni unos kave ne potiče dehidraciju

Posljednjih 80 godina raspravlja se da li napitci bogati kofeinom posjeduju diuretski učinak odnosno potiču povećano izlučivanje tekućine iz organizma. Poveznica između unosa kofeina i izlučivanja tekućine iz tijela leži u djelovanju kofeina na hormone koji reguliraju razine tjelesnih tekućina. No, da li kofein doista posjeduje diuretski učinak, engleski znanstvenici ispitali su putem randomizirane studije objavljene 2014 godine u časopisu PLOS One i provedene na 50 zdravih muškaraca koji redovito unose kavu.

Tijekom studije ispitanici su unosili 4 šalice kave koje su sadržavale 200 mg kofeina po šalici, a zatim 4 čaše vode.  Iako, neke studije smatraju kako se diuretski učinak postiže pri većem unosu od 500 mg kofeina dnevno, rezultati ove studije pokazali su kako unos od čak 800 mg kofeina dnevno nije pridonio tom učinku. Međutim, analizom krvi i urina primijećen je poveći gubitak natrija u osoba koje su pile kavu u odnosu na one koje su unosile vodu.

Adekvatna hidracija organizma važan je segment optimalnog fiziološkog funkcioniranja tijela te se zato odraslim muškarcima preporuča unos od 2,5 litre tekućine dnevno za postizanje homeostaze organizma.

Kofeinska granica – uživajte umjereno

Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. kavi bez kofeina, dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju značajnu ulogu u reakciji tijela na kofein. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan. Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pluća

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Zdravlje

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Bolest noktiju

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]