Gluten – dobar ili loš?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prehrana bez glutena osvaja sve više poklonika diljem svijeta, a tomu su djelomično zaslužni i mnogi hollywoodski glumci koji ju promoviraju, ne nužno iz zdravstvenih razloga, već iz onih pomodarskih. Prehrana bez glutena često se doživljava kao zdrava prehrana, međutim, je li to zaista tako?

Celijakija i intolerancija na gluten

Gluten je protein koji se prirodno nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi. U proizvodima poput kruha igra ulogu ljepila i omogućuje im da zadrže svoj oblik. Gluten se može naći i u nekim neprehrambenim proizvodima poput balzama za usne ili ljepila za markice. Za osobe koje boluju od celijakije ovaj je protein izrazito štetan. Imunološki sustav osobe oboljele od celijakije u prisutstvu glutena u crijevima reagira burno, a reakcije ostavljaju trajne posljedice na sluznicu tankog crijeva.

Oštećena sluznica neučinkovito apsorbira nutrijente dovodeći do različitih poremećaja u organizmu uključujući anemiju, usporeni razvoj, gubitak tjelesne mase pa čak i multiplu sklerozu, osteoporozu, neplodnost i neurološke probleme. Celijakija se liječi jedino doživotnom bezglutenskom prehranom. I minimalne količine glutena ostavljaju štetne posljedice stoga celijakičari moraju eliminirati iz prehrane većinu pekarskih proizvoda, piva, slatkiša, kolača, hrenovki i drugih procesiranih vrsta mesa te mnoge druge proizvode.

S druge strane, postoje slučajevi intolerancije na gluten, a da se ne radi o celijakiji. Simptomi takve intolerancije su napuhavanje i vjetrovi, proljev, umor, glavobolja i kožni osip. Iako takva intolerancija nije univerzalno priznata kao poremećaj, iskustveno se pokazalo kako se kvaliteta života mnogim osobama značajno poboljša nakon eliminacije glutena iz prehrane.

Što kažu istraživanja?

Može se reći kako je gluten štetan samo za osobe koje pate od celijakije, a dok ostalima vjerojatno ne škodi. Barem je tako pokazala studija znanstvenika iz Australije iz 2013. godine koja nije uspjela dokazati da je gluten uzročnik simptoma intolerancije kod osoba koje smatraju da im gluten stvara probleme. Tim znanstvenika je zapravo došao do zaključka kako bi uzročnik simptoma mogli biti ugljikohidrati zvani FODMAP (fermentabilni oligo, di i monosaharidi i polioli).

Kada je bezglutenska dijeta štetna?

Mnogi stručnjaci smatraju kako bezglutenska dijeta može biti i štetna za osobe koje pate od celijakije, a da toga nisu svjesne. Simptomi celijakije mogu biti prikriveni stoga može se dogoditi da osoba misli da se radi o intoleranciji na gluten, a zapravo pati od nedijagnosticirane celijakije. Dok si osobe intolerantne na gluten mogu priuštiti gluten u tragovima, celijakičari nikako ne smiju, stoga će dugoročno gledano gluten u tragovima potiho raditi štetu u crijevima.

Danas su na tržištu prisutni mnogi proizvodi s oznakom bez glutena poput slanih grickalica, keksa i slatkiša koji mogu biti jednako kalorični, masni, slani i slatki poput sličnih glutenskih proizvoda, međutim, stvaraju privid da se radi o nutritivno prihvatljivijim proizvodima.

Ono što je pozitivno jest da je zajedno s pojavom intolerancije na gluten, svijest o celijakiji uvelike porasla i celijakičarima je sada hrana bez glutena dostupnija. Također, izbacimo li ili smanjimo gluten u prehrani primorani smo uvesti druge namirnice koje zamjenjuju pšenicu, ječam i raž, stoga ćemo se hraniti raznovrsnije što je jedan od osnovnih postulata pravilne prehrane. Razmislimo li malo, primjetit ćemo kako je pšenica jedina hrana koju jedemo svakodnevno više puta dnevno.

Konačni savjet osobama koje pate od simptoma intolerancije na gluten glasi da prvo pretragama isključe mogućnost postojanja celijakije, a tek onda prigrle bezglutensku prehranu, pazeći pritom da je uravnotežena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Pluća

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Zdravlje

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Bolest noktiju

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]