Usporen puls

Postovani doktore, vec godinama imam visok tlak i za regulaciju koristim lopril 10 mg dnevno, prije godinu dana propisan mi je i bisoprolol 5 mg na dan, zbog aritmije koja se manifestuje tako da srce normalno radi zatim na momenat prestane pa nakon te pauze opet nastavi normalno kucati, medjutim od kad uzimam bisoprolol ima usporen puls 50 – 55,u mirovanju, nekad ide i ispod 50, a prije mi je puls bio normalan oko 70/min. Musko sam, 1947. godiste, nepusac, alkohol konzumiram, nisam imao infarkt niti druga srcana oboljenja, nalaz ekg-a je uredan, ostali nalazi krvi i masnoca u krvi su uredni.

Molim Vas, recite mi da li je normalno imati ovako usporen puls i sta Vi predlazete ?

2.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Spori srčani ritam nazivamo bradikardija i u Vašem slučaju je posljedica uzimanja lijeka bisoprolola od 5 mg. Srčana frekvencija u mirovanju od 50-55/min uz navedenu terapiju je uobičajena i nije zabrinjavajuća. Ako nemata smetnje zbog bradikardije tada nije potrebno mijenjati terapiju. Ukoliko bi imali smetnje uzrokovane sporim sračnim ritmom tj. bradikardijom tada bi u dogovoru s Vašim liječnikom bilo potrebno smanjiti dozu beta-bolaktora bisoprolola. Bilo bi dobro napraviti kontinuirano snimanje EKG- tijekom 24 sata tj. Holter EKG. Na taj način bi se ustanovio srčani ritam tijekom 24 sata, frekvencija i srčane aritmije i prema nalazu može se odrediti vrsta i doza odgovarajućeg lijeka.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]