Radi li se tu o anksioznom poremećaju i treba li to tretirati lijekovima?

Pozdrav, imam 23 godine. Žensko sam, udata sam, imam urednu porodicnu anamnezu, osim djeda koji je bolovao od demencije i Alzhajmer. Imam fin i skladan brak te zivot i nemam se na sta pozaliti da mi izaziva napetost.
Moj problem je sto u proteklih mjesec dana sam imala promjene na poslu, selidbu, kupovinu kuce, te neke blaze zdravstvene probleme itd. Primijetila sam da mi to u podsvijesti stvara stres ali nije mi uticalo na normalne aktivnosti..medjutim moj problem je kada imam visak slobodnog vremena (u ovom slucaju sam na nekom prinudnom placenom odmoru) i ako sam odmorna fizicki i psihicki (jer trenutno sve obaveze se desavaju mimo mene) upadam u neki vid razmisljanja o potpuno nebitnim stvarima, preispitivanju zdravlja itd sto na kraju dovede do rekla bih “napada panike” koji se ogleda u grcenju tijela uznemirenosti, mucnine, kao da cu izgubiti razum, da se ne mogu nositi sa neprirodnim osjecajem koji mi prolazi tijelom. To sam kao mala jos imala pred polazak u skolu, na neki bitni test, odlazak doktoru itd. To se smirilo i mozda je proslo 10ak godina da nisam nista slicno osjetila. Desavale su se obaveze i promjene zivotne ali nisam imala tog slobodnog vremena da o tome razmisljam.
Pitam se radi li se tu o anksioznom poremecaju i treba li to tretirati lijekovima?
Jos bih dodala da samu sebe lahko smirim, objasnim u glavi kako stvari stoje i trudim se sto vise ne misliti na to, te mi dosta pomaze ako obavljam neke poslove i ako sam u drustvu te ako mi je dan ispunjen. Problem je kad izadjem iz rutine kao sad zbog posla a prethodni stres se nakupio te slobodno vrijeme mi daje mogucnost da previse o tome mislim. Inace sam neko ko svaki problem i sitnicu sto puta preturi po glavi i dajem svemu na znacaju pa mozda i ovom “problemu”.
Jedino se plasim i to mi ne da da krenem dalje, sto je neprijatan osjecaj tog napada koji bude i strah me da se ne ponovi i to mi stvara nervozu u zelucu koje se teze rjesavam osim ponavljam ako sam necim zaokupirana. To kada se i prije javljalo potraje nekoliko dana otprilike 10ak do 15 i vec druge obaveze polahko izbrisu to iz glave. Strucnu pomoc nisam trazila nadajuci se da ce postepeno proci kao i do sad.
Je li po vama ovo velik problem, sta savjetujete? Hvala.

12.6.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

za sada bih preporučila psihoterapijsko liječenje kako biste pronašli bolji način nošenja sa svojim mislima i stresom. Ako bi se stanje pogoršavalo, onda će možda biti potreban i psihijatrijski pregled.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]