Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti.

U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska hipertenzija jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, osobito zatajivanja srca. Povećanjem arterijskog tlaka značajno raste rizik od nastanka infarkta miokarda. Rizik od infarkta dvostruko je veći kod osoba čiji je arterijski tlak viši od 160/90 mmHg u odnosu na one s tlakom nižim od 140/90 mmHg.

Ako se arterijska hipertenzija ne liječi u starijoj dobi, rizik od razvoja zatajivanja srca značajno raste. Arterijska hipertenzija prisutna je kod 59 % žena i 39 % muškaraca sa zatajivanjem srca. Utvrđeno je da se životni vijek skraćuje za 13 godina kod osoba koje su pretile i imaju arterijsku hipertenziju te šećernu bolest.

Neliječena arterijska hipertenzija i nemogućnost normalizacije arterijskog tlaka dovode do hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke, povećanja njezina tlaka punjenja i smanjene relaksacije. U završnoj fazi razvija se srčano zatajenje uz očuvanu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke. Sistolička funkcija klijetke pritom ostaje očuvana, no ipak se javljaju simptomi srčanog zatajenja. Ovaj oblik bolesti poznat je kao zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i češći je u starijih bolesnika.

Ako se arterijska hipertenzija i dalje ne liječi pravilno i ne postigne se normalizacija arterijskog tlaka, dolazi do smanjenja sistoličke funkcije lijeve klijetke, odnosno do smanjenja njezine ejekcijske frakcije. Većem su riziku od razvoja zatajivanja srca izloženi stariji, pretili bolesnici te oni s pridruženim kroničnim bolestima.

Razvoj srčanog zatajenja povezanog s arterijskom hipertenzijom može se podijeliti u četiri stadija:

  1. Arterijska hipertenzija bez hipertrofije lijeve srčane klijetke
  2. Arterijska hipertenzija s hipertrofijom lijeve srčane klijetke bez prisutnih simptoma bolesti
  3. Zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke uz prisutne simptome bolesti
  4. Zatajenje srca sa smanjenom ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke i prisutnim simptomima bolesti

Pojavom hipertrofije stijenke lijeve srčane klijetke nastaju i druge promjene u srčanom mišiću koje smanjuju njegovu rastezljivost, što dovodi do zatajenja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom.

Dijagnoza srčanog zatajenja uzrokovanog arterijskom hipertenzijom postavlja se na temelju simptoma i znakova bolesti te ehokardiografijom (ultrazvukom srca). Ovom pretragom može se potvrditi hipertrofija stijenke lijeve klijetke i smanjena relaksacija.

Zatajenje srca uzrokovano arterijskom hipertenzijom može se spriječiti dobrom regulacijom arterijskog tlaka. Jasna je povezanost između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Optimalna kontrola arterijskog tlaka ključna je za prevenciju progresije srčanog zatajenja i poboljšanje prognoze ovih bolesnika. Međutim, optimalne vrijednosti arterijskog tlaka kod bolesnika sa srčanim zatajenjem još uvijek nisu precizno definirane.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Arterijska hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Dijagnoza arterijske hipertenzije

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Starenje

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Nefrolog

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]