HIPERLIPIDEMIJE – jesmo li svjesni rizika koji nose?

Nazivaju ju tihi ubojica jer napreduje sporo i sigurno, a simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti.

Ateroskleroza je najčešće oštećenje arterija, pa su ona i bolesti koje nastaju kao njena posljedica, tj. bolesti srca i krvnih žila, vodeći uzroci smrti i veliki javnozdravstveni problem, ne samo u Hrvatskoj već i u većini zemalja svijeta. Nazivaju ju tihi ubojica jer napreduje sporo i sigurno, a simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti.

Najčešći i najvažniji čimbenik rizika je svakako hiperlipidemija, odnosno povećanje količine lipida (masti) u krvi koje ponekad može biti udruženo i sa sniženim vrijednostima dobrog (HDL) kolesterola, kada taj poremećaj nazivamo dislipidemijama. Od ostalih čimbenika rizika tu su arterijska hipertenzija, pušenje cigareta, šećerna bolest i dr.
S druge strane, unatoč jasnim dokazima koji ukazuju na važnost liječenja povišenih lipida u krvi, svjedoci smo o još uvijek nedovoljnoj osviještenosti populacije o tom problemu.
Jedan od razloga je svakako činjenica da hiperlipidemija nema simptoma, ne boli, ne ometa nas u svakodnevnom životu, te se stoga i ne smatra ozbiljnom bolešću.
Također, postoje brojni mitovi o štetnosti lijekova koji se primjenjuju u liječenju, bojazan od cjeloživotnog uzimanja kao i visokih doza, ne samo u samih pacijenata, već i dijela zdravstvenih radnika.
Stoga je od iznimnog značenja svakom bolesniku pristupiti individualno, procijeniti visinu njegovog kardiovaskularnog rizika na temelju SCORE tablica, te pružiti dovoljno informacija kako bi shvatio koje su dobrobiti za njegovo zdravlje i smanjenje rizika od razvoja bolesti.

Dijagnoza se postavlja vrlo lako – mjerenjem serumskih lipida, što se može obaviti u svakom laboratoriju. Iz krvi se mjeri ukupni kolesterol, HDL, LDL i trigliceridi.
Određivanje se preporučuje svim osobama starijim od 40 godina, te mlađim osobama koje u anamnezi imaju podatak o ranoj pojavi kardiovaskularnih bolesti ili visokim vrijednostima lipida kod užih članova obitelji (obiteljska hiperkolesterolemija).
Da bi nalaz bio relevantan, prije vađenja krvi valja se pridržavati sljedećeg:
- 48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, ne uzimati alkohol
- 24 sata prije uzimanja uzorka krvi jesti uobičajene obroke, ali ne premasne
- 12 sati prije uzimanja uzorka krvi ne jesti nikakvu hranu, ne piti alkohol, kavu i ne pušiti, dok je voda je dopuštena.

U slučaju patološkog nalaza, treba donijeti odluku o intervenciji, ovisno o visini procijenjenog rizika kod svakog bolesnika – da li samo dijetalne mjere i promjena životnih navika, ili odmah uvođenje lijekova.
Kolesterol se većinom stvara u organizmu, poglavito u jetri, pa stoga prehranom možemo samo djelomično smanjiti njegovu koncentraciju u krvi, što je također vrlo važno. No, treba znati da se dijetom može smanjiti količina ukupnog i LDL-kolesterola za oko 15-20 %, ali ne i više od toga, niti u slučajevima ako osoba postane vegetarijanac.
S druge strane, uvođenje lijekova kao što su statini, smanjuje vrijednost LDL-kolesterola za oko 30-50%.
Postoji izrazita, linearna povezanost koncentracije LDL-a i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. To znači pojednostavljeno da što je niži LDL, to je stanje povoljnije za bolesnika.
Posebno je to važno kod bolesnika s vrlo visokim rizikom, primjerice kod onih kod kojih je poznata kardiovaskularna bolest (koji su već preboljeli infarkt srca ili imali moždani udar, imaju dokazanu koronarnu bolest; kod dijabetičara s jednim ili više rizičnih čimbenika i/ili oštećenjem ciljnih organa, u teškoj kroničnoj bubrežnoj bolesti ili kod onih koji imaju izračunat SCORE ≥ 10%). Kod ovih bolesnika su prema novim smjernicama ciljne vrijednosti LDL kolesterola čak manje od 1,4 mmol/l, jer je upravo za njih dokazano da najbolje štite od ponovne pojave neželjenih događaja.

Zato se ne treba bojati kada vam liječnik propiše visoku dozu statina, npr. atorvastatin 80 mg ili rosuvastatin 40 mg, jer je ona sigurno opravdana i s njom će se postići zadani cilj ovisno o riziku. Također, kada se jednom postignu ciljne vrijednosti, to ne znači da treba prestati uzimati lijek, jer upravo zbog toga i ostalih povoljnih učinaka, lijek treba uzimati do kraja života.
U praksi se često susrećemo s dvojbama oko uvođenja statina u starijih ljudi, pa tako čujemo da se ne isplati liječiti bolesnike iznad određene dobi te da statinska terapija bolesnicima ne produljuje život.
Ako znamo da se najviše kardiovaskularnih incidenata događa u dobi nakon 60 godina, a da je prosječna dob stanovništva sve veća, tada je vrlo jasna dobrobit primjene statina upravo u ovoj populaciji. Sprječavanjem razvoja bolesti i njenih komplikacija, postiže se povećanje kvalitete života, smanjuje broj ambulantnih posjeta i bolničkih liječenja, iz čega jasno proizlazi i financijska korist za zdravstveni sustav.
Od dostupnih statina na hrvatskom tržištu, najviše bolesnika je na terapiji atorvastatinom i rosuvastatinom.
Oni djeluju tako što snizuju vrijednost LDL – kolesterola (LDL-a) i ukupnog kolesterola, te povećavaju koncentraciju dobrog HDL-kolesterola
Atorvastatin je najpropisivaniji statin, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, a na tržištu je dostupan od 1997.godine. Potentan je i siguran lijek, a dodatno djeluje i na sniženje vrijednosti triglicerida. Također, obzirom na sve stariju populaciju, u prilogu mu ide činjenica da mu doziranje ne ovisi o bubrežnoj funkciji.
Nakon dvije godine liječenja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (angina pektoris i infarkt srca), potvrđeno je da primjena atorvastatina značajno smanjuje smrtnost, ponovnu pojavu srčanog udara, broj bolničkih liječenja kao i pojavu moždanog udara.
Rosuvastatin je visoko intenzivan statin koji snažno snižava vrijednosti LDL – kolesterola, što je važno posebno u dijabetičara, obzirom da povoljno djeluje na cjelokupni lipidni profil. Za njega se najčešće odlučujemo kada su vrijednosti lipida u krvni vrlo visoke, kada je kardiovaskularni rizik velik, te kada se uz terapiju drugim statinima ne uspiju postići ciljne vrijednosti lipida u krvi. Osim toga, dodatno djeluje na stabilizaciju i smanjenje aterosklerotskog plaka, te smanjuje upalu u krvnim žilama.
Samo se 10% rosuvastatina metabolizira putem jetre, što ga čini pogodnim u bolesnika koji uzimaju više lijekova, naročito u onih s bolestima srca i krvnih žila, te starijih. Ovo je i razlog njegove dobre podnošljivosti i male vjerojatnosti pojave nuspojava.
U bolesnika kod kojih se unatoč ovim snažnim lijekovima i dalje ne postižu zadovoljavajuće vrijednosti masnoća u krvi, dodatak ezetimiba statinu (sada u nižoj dozi) osigurava snažnije sniženje LDL-K i snažniju KV zaštitu. Od nedavno na tržištu postoji fiksna kombinacija rosuvastatina i ezetimiba u jednoj tableti.
I zaključno, poremećaj metabolizma lipida nije rijetka bolest, snažno utječe na razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti s teškim posljedicama po zdravlje i kvalitetu života. Unatoč dostupnim lijekovima, naročito statinima, koji su moćno oružje u borbi protiv bolesti, jedni su od najpropisivanijih lijekova na svijetu, te su se pokazali učinkovitima i sigurnima, još uvijek manjina visokorizičnih bolesnika postiže ciljne vrijednosti LDL-kolesterola.
Samo dobrom edukacijom, promjenama životnih navika, pravovremenim uvođenjem lijekova u adekvatnim dozama, odnosno agresivnijim liječenjem svim raspoloživim sredstvima, može se postići zadovoljavajuća zaštita zdravlja svakog pojedinca.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci