Komplikacije virusnih infekcija dišnih putova

Virusne infekcije dišnih putova, iako najčešće  blage i prolazne,  mogu biti kao i većina zaraznih bolesti praćene komplikacijama. Najčešće komplikacije virusnih infekcija dišnih.

Virusne infekcije dišnih putova, iako najčešće  blage i prolazne,  mogu biti kao i većina zaraznih bolesti praćene komplikacijama.
Najčešće komplikacije virusnih infekcija dišnih putova su akutna upala sinusa (sinusitis), akutna upala uha (otitis), te akutna upala bronha (bronhitis), i nešto rjeđe, upala pluća, (pneumonia) najčešće kao komplikacija gripe. 

Akutna upala sinusa (sinusitis)

Sinusitis kao komplikacija virusnih infekcija dišnih putova javlja se u 0.5 %  virusnih infekcija dišnih putova. Uslijed prehlade dolazi do zadebljanja sluznice nosa i sinusa, uslijed čega se blokira ušće sinusa i normalno pražnjenje sekreta iz sinusa. Neadekvatna drenaža sekreta u šupljinama sinusa pogoduje razmnožavanju bakterija i nastanku upale sinusa.
Simptomi upale sinusa su glavobolja i bol u projekciji zahvaćenih sinusa, gnojna sekrecija iz nosa prema van ili ždrijelu tzv. postnazalna sekrecija, začepljenost nosa, kašalj i povišena temperatura.
Liječenje akutne upale sinusa  provodi se antibioticima u trajanju od 10-14 dana, toaletom nosa fiziološkom otopinom i primjenom kapi za nos tzv. dekongestiva koji smanjuju otok sluznice nosa i omogućuju drenažu sadržaja sinusa. Vrlo je važna pravilna primjena  kapi za nos jer ako odmah prođu u grlo ostavljaju gorak okus u grlu, bez ikakvog učinka na nos i  sinuse.
Kapi za nos treba kapati u ležećem položaju  s glavom nagnutom preko ruba kreveta.Glavom okrenutom u desnu stranu kapa se desna nosnica i ostavi oko jedne minute, potom se glava nagne na lijevu stranu i ponovi postupak. 
Od velike su koristi i ovlaživaći zraka i inhaliranje pare kamilice ili kadulje uz dodatak morske soli (na jednu litru vode dodaje se jedna žlice kamilice ili kadulje, te jedna žlica morske soli), te kupanje u toploj vodi, kao i povećani unos tekućine (dvije litre tekućine na dan) čime se smanjuje gustoća sekreta u nosu i olakšava iskašljavanje.

Akutna upala uha (otitis)

Upala uha, kao komplikacija virusnih infekcija dišnih putova, najčešća je u dječjoj dobi, osobito kod dojenčadi i male djece. Većina upala počinje s virusnom upalom gornjih dišnih putova, kao što je obična prehlada koje uzrokuje oticanje i upalu sluznice uEustahijevim cijevima. Eustahijeva cijev povezuje stražnji dio nosa i grla sa srednjim uhom. Eustahijeva cijev  kod djece je anatomski i funkcionalno nezrela, uža je  i položena vodoravno, stoga se sekret iz nosa zadržava u Eustahijevoj cjevčici i prenosi do srednjeg uha. Zadržani sekret pogoduje razvoju bakterija i upalu srednjeg uha.
Simptomi upale uha su bol u uhu, povišena tjelesna temperatura i gubitak sluha. Mala djeca su razdražljiva, neraspoložena, te ne mogu spavati.
Liječenje upale uha najčešće se provodi antibioticima, no nije neophodno, ovisno o procjeni liječnika. Liječenje antibioticima obično traje 10 dana, jedino se azitromicin koristi tijekom 3 dana. Uz antibiotike redovno se primjenjuju i analgetici poput paracetamola i ibuprofena. Funkciju Eustahijeve cijevi poboljšava lokalna primjena kapi za nos koji smanjuju otok sluznice nosa tzv. lokalni vazokonstriktori ili dekongestivi poput 0.25%-tnog efedrina (3 kapi 3-4 puta na dan). Lokalni dekongestivi ne smiju se primjenjivati duže od 5 dana. U suprotnom mogu izazvati reaktivnu kongestiju ili tzv. vazomotorni rinitis - dugotrajno curenje vodenastog sekreta iz nos poput dugotrajne prehlade. Osim lokalnih dekongestiva od pomoći su i sistemski dekongestivi poput pseudoefedrina, te antihistaminici koje sadrži Belupov Lupocet Flu u kombinaciji sa paracetamolom i vitaminom C. Njihov primjena  ograničena je tijekom 7-10 dana.  Primjena sistemskih dekongestiva i antihistaminika nije preporučljiva kod male djece.

Akutna upala dušnika i dušnica (traheobronhitis)

Akutni bronhitis je upala sluznice dušnika i dušnica (traheje i bronha), virusne ili rjeđe bakterijske etiologije, a najčešće se javlja nakon prehlade ili drugih virusnih infekcija nosa i grla.
Simptomi akutnog bronhitisa su kašalj s iskašljavanjem sluzavog ili gnojnog iskašljaja i obično povišena tjelesna temperatura.
U većini slučajeva u liječenju akutnog bronhitisa primjenjuju se antibiotska terapija koja nije neophodna, osobito kod  zdravih osoba budući da su najčešći uzročnici virusi.
Antibiotici se preporučuju samo kod kroničnih plućnih bolesnika.Većina bolesnika oporavit će se nakon simptomatske terapije. Dovoljno je uzimanje povećanje količine tekućine (2-3 litre na dan) i lijekova za snižavanje temperature poput paracetamola (Lupocet) ili ibuporfena. Lijekovi protiv kašlja tzv. antitusici korisni su navečer prije spavanja radi mirnijeg sna, osobito kod djece.
Kod piskanja u plućima uslijed spazma bronha primjenjuju se inhalacijski sprejevi salbutamola ili antikolinergika u trajanju od 7 dana.
Za suzbijanje kašlja koji zna biti neugodan najvažnija mjera je uzimanje veće količine tekućine, vlaženje sluznice dišnih putova inhalacijom vodene pare.

Kako bi spriječiti komplikacije virusnih infekcija dišnih putova najvažnija je prevencija:

• pravilno korištenje kapi za nos,
• povećan unos tekućine,
• primjena antibiotika prema indikaciji liječnika i
• u trajanju koliko je odredio liječnik,
• vlaženje sluznice nosa i grla upotrebom ovlaživača zraka, toplim kupeljima, inhalacijom para kamilice ili kadulje, te
• kod začepljenosti i pojačane sekrecije iz nosa žvakanje tijekom dana mekanih karamel bombona ili  guma za žvakanje. Time se osigurava drenaža sekreta iz Eustahijeve cijevi i prevenira upala uha, osobito kod  djece.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)