Zatajivanje srca

Za klinički sindrom zatajivanja srca još se koristi naziv dekompenzacija srca i insuficijencija srca.

Zatajivanje srca je nesposobnost srca da svojim radom bilo u mirovanju ili u opterećenju osigura opskrbu organizma dostatnim količinama krvi, kisika i hranidbenih tvari. Zatajivanje srca može biti akutno ili kronično. U akutno zatajivanje srca spada akutna kardijalna dekompenzacija, plućni edem i kardiogeni šok. Kronično zatajivanje srca je kompleks multiorganskog oštećenja, a karakterizirano je oštećenjem srca, skeletne muskulature i bubrežne funkcije uz stimulaciju simpatičkog nervnog sustava uz brojne humoralne i neuroendokrine poremećaje.

U zatajivanju srca može biti oštećenje globalne funkcije srca, sistoličke ili dijastoličke funkcije uz promjene sistemske i plućne vaskularne rezistencije. Zatajivanje srca može biti uzrokovano bolestima miokarda, ishemijskom bolešću srca, srčanim greškama, srčanim aritmijama, upalnim bolestima srca i arterijskom hipertenzijom.

Najčešći simptomi zatajivanja srca su: dispneja ili zaduha, umor, periferni edemi, ascites, suhi kašalj, noćno mokrenje, palpitacije, stenokardija, vrtoglavice i gubitak mišićne mase.

Zatajivanje srca jedan  je od vodećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama, pa tako je i u našoj zemlji.

Prema statističkim podacima od zatajivanja srca boluje 1-2% cjelokupne populacije, a u starijih od 65 godina čak 10% populacije. Procjenjuje se da od kroničnog zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje od 65 000 do  75 000 bolesnika. Zatajivanje srca je najčešća otpusna bolnička dijagnoza bolesnika starijih od 65 godina. U zemljama visokog standarda zbog sve bolje zdravstvene zaštite produžuje se životni vijek tako da učestalost zatajivanja srca raste, osobito u bolesnika s ishemijskom bolesti srca.

Prema statističkim podacima u SAD-u je 4-5 milijuna bolesnika, a u Europi  oko 10 milijuna bolesnika sa zatajivanjem srca. Učestalost zatajivanja srca ne smanjuje se ni uz suvremenu dijagnostiku i terapiju, već upravo suprotno, broj hospitaliziranih bolesnika zbog zatajivanja srca povećao se u posljednjih nekoliko desetljeća. Prognoza bolesnika sa zatajivanjem srca  je loša i polovica bolesnika umire unutar četiri godine nakon postavljanja dijagnoze, a svaki drugi bolesnik s teškim zatajivanjem srca umire unutar jedne godine.

Rezultati studije ALARM-HF prezentirani na Svjetskom kardiološkom kongresu 2008. godine u Buenos Airesu pokazuju da je bolnička smrtnost zbog akutnog zatajivanja srca 11% unatoč primjeni suvremene dijagnostike i terapije. Studija je provedena na 5 553 bolesnika u 10 zemalja Europe, Južne Amerike i Australije i pokazuje da je najčešći uzrok akutnog zatajivanja srca akutni koronarni sindrom (AKS), zatim slijede srčane aritmije, bolesti srčanih valvula i upalne bolesti srca.

Za dijagnozu zatajivanja srca uz anamnezu i klinički pregled koristi se EKG, RTG pluća i srca, ehokardiografija, koronarografija i ventrikulografija, MSCT koronarografija, nuklearna magnetna rezonancija (NMR), spirometrija, test opterećenja, Holter EKG uz neuroendokrine testove, hematološke i biokemijske pretrage. Od biokemijskih pretraga, osim rutinskih, važno je napomenuti određivanje koncentracije natriuretskog peptida BNP i NT-proBNP u plazmi koji imaju važno prognostičko značenje.

Suvremene mogućnosti liječenja zatajivanja srca uz opće mjere jesu farmakološko liječenje, elektrostimulacija srca i kirurške metode. Ciljevi liječenja zatajivanja srca jesu prevencija bolesti koje dovode do oštećenja srčane funkcije, te prevencija pogoršanja zatajivanja srca, zatim održavanje ili poboljšanje kvalitete života i smanjenje smrtnosti.

Farmakoterapija se provodi inhibitorima angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori), blokatorima receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora), diureticima, betablokatorima, antagonistima receptora aldosterona, srčanim glikozidima, vazodilatatorima, antitrombotskim lijekovima, antiaritmicima i inotropnim lijekovima. Također valja spomenuti i novije lijekove za liječenje akutnog zatajivanja srca kao što su nesiritid, tezosentan i levosimendan.

Prema podacima Registra zatajivanja srca Hrvatskog kardiološkog društva, najčešće se propisuju ovu lijekovi za zatajivanje srca: diuretici (77%), betablokatori (61%), potom ACE-inihibitori (48%), spironolakton (31%), digitalis (30%) i antagonisti angiotenzinskih receptora (21%). Temeljem navedenog, već se sada može naslutiti da je propisivanje ACE inhibitora i antagonista angiotenzinskih receptora, lijekova koji uz betablokatore dokazano produžuju život ovih bolesnika, još uvijek nedovoljno. Elektrostimulacija u  zatajivanju srca provodi se implantacijom elektrostimulatora srca koji mogu biti jednokomorni, dvokomorni, resinkronizacijski i implantabilni kardioverter defibrilatori (ICD).

Rezultati brojnih studija pokazuju da resinkronizacijska terapija (CRT) poboljšava kvalitetu života, toleranciju napora i preživljenje bolesnika sa zatajivanjem srca. Kirurška terapija je u domeni kardijalne kirurgije, a mogućnosti su: implantacija i rekonstrukcija srčanih valvula, premoštenje koronarnih arterija arterijskim ili venskim premosnicama, operacija aneurizme lijeve klijetke, transplantacija srca i implantacija različitih uređaja koji potpomažu srčanu funkciju.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju zatajivanja srca mogu se primijeniti lijekovi iz skupine inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZID; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS; i betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL; i diuretika: FURSEMID.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje