Prijelom skafoidne kosti – 1. dio

Simptomi prijeloma obično uključuju bol i osjetljivost u području neposredno ispod baze palca. Simptomi se mogu pogoršati ukoliko se nešto pokuša dohvatiti ili stisnuti rukom.

Uvod.

Prijelom skafoidne kosti je treći najčešći prijelom ručnog zgloba i šake, nakon prijeloma palčane i lakatne kosti, te čini ukupno 2 posto svih prijeloma u tijelu. Ozljeda obično pogađa mlade muškarce s najvećom učestalosti u u dobi između 15. i 30. godine života. Ova vrsta prijeloma najčešće nastaje nakon pada na ispruženu ruku. Simptomi prijeloma obično uključuju bol i osjetljivost u području neposredno ispod baze palca. Simptomi se mogu pogoršati ukoliko se nešto pokuša dohvatiti ili stisnuti rukom.

Ovaj prijelom je teško dijganosticirati budući da otprilike 25 posto nedislociranih prijeloma (prijeloma bez pomaka) nije  moguće vidjeti na rendgenu (RTG). Rendgen se može ponovno obaviti nakon tjedan dana. Osjetljivost se tada povećava s oko 70 na 90 posto. Također se može napraviti i MR dijagnostika.

Opskrba krvi ove kosti je relativno osjetljiva, što pridonosi činjenici da oko 10 posto prijeloma ne zaraste unatoč odgovarajućoj terapiji. Postoji rizik da prijelom ove kosti ne zacijeli ukoliko se ne započne rano s adekvatnim liječenjem. Smatra se da fraktura ometa opskrbu kosti krvlju i tako ometa normalno zaraštanje prijeloma. Najmanji je dotok krvi u proksimalnom djelu kosti (bliže ručnom zglobu), zbog čega ti prijelome najteže zacijele.  

Relativno je često da bolesnik ne potraži pomoć u startu nakon ozljede, jer se ozljeda u početku doživljava kao trivijalna. Ako se dijagnoza odgodi, povećava se rizik lošeg cjeljena loma i može se razviti pseudartroza (lažan zglob). Međutim, kasnije otkriveni prijelom je mnogo bolja situacija nego ako dijagnoza uopće nije postavila. Prije nego što se razvio kolaps i osteoartritis, postoje dobre mogućnosti za ponovno stvaranje dobrog zgloba s dobrom funkcijom kao krajnjim rezultatom. Osamdeset posto lezija pseudaroze u skafoidnoj kosti ima dobru prognozu nakon operacije. 

Funkcija skafoidne kosti.

Skafoidna kost jedna je od kostiju dlana koja je u dirktnom kontaktu s radiusom (palčanoj kosti). Kost je važna kako za kretanje tako i za stabilnost ručnog zgloba. Riječ “scaphoid” dolazi od grčkog izraza za “brod”, budući da kost po svom oblikom nalikuje čamcu.

Frakture skafoidne kosti se najčešće događaju pri padu na ispruženu ruku s tim da težina tjela pada na dlan. Također se može pojaviti i prilikom sportske aktivnosti kao boks ili kod prometne nesreće. Najčešće se skafoidnakost lomi u svojoj sredini, koji se naziva “struk”, no prijelomi se još mogu pojaviti i na proksimalnom i distalnom kraju kosti. Prijelom može bit bez pomaka ulomka kosti ili s pomakom.

Sve ne zarasle frakture skafoida će dovesti do posttraumatske artrose koja se očituje izrazito smanjenom funkcijom šake sa smanjenom pokretljivošću u šaci, boli i velikim poteškoćama priručnom radu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]