Prijelom skafoidne kosti – 3. dio

Najčešće se dogodi prilikom pada na ispruženu ruku, a trećina svih prijeloma se događa u sportu.

Učestlost prijeloma.

Prijelomi skafoida čine 2 posto svih prijeloma u tijelu i 10 posto svih prijeloma ruke i šake. Učestalost prijeloma je između 12 – 29 bolesnika na 100.000 stanovikna s najvećom učestalosti u dobnoj skupini od 15 do 25 godina, a veliki udio čine osobe muškog spola. Najčešće se dogodi prilikom pada na ispruženu ruku, a trećina svih prijeloma se događa u sportu. Dvije trećine svih prijeloma skafoida nalaze se na srednjoj trećini kosti.

Vrsta frakture utječe i na liječenje i na prognozu. Preporuka za liječenje ovisi o mjestu prijeloma, dakle bliže palcu (distalni dio) ili bliže podlaktici, odnosno srednji ili dio dalje od palca (proksimalni dio).

Simptomi.

Prijelomi skafoida obično uzrokuju bol i oticanje u području palca. Bol može biti jaka prilikom pomicanja palca ili kada se nešto pokuša uhvatiti ili stisnuti.

Bol u zglobu koja se pojavila nakon jednog dana od ozljede može biti znak prijeloma – stoga je bitno potražiti liječnika ako bol potraje. Brzo liječenje frakture je važno za smanjenje rizika od komplikacija.

Klinički pregled.

Temeljiti klinički pregled zgloba u usporedbi s neoštećenom stranom je osnova dijagnoze. Intenzivna bol u ovom zglobu nakon traume uvijek treba izazvati sumnju na lom skafoida.

Tijekom pregleda liječnik će uzeti anamnezu o općem zdravlju bolesnika, te pitati o simptomima koji mogu upućivati na ovu ozljedu. Bitno je utvrditi je li postoji bol u zglobu, oticanje, hematom, te saznati mehanizam ozljede.

Radiološka dijagnostika.

Bolesnici sa sumnjom na prijelom skafoida trebali bi napraviti konvencionalni rengden (RTG). Međutim, osjetljivost na otkrivanje skafoidnog prijeloma s uobičajenim rendgenom je oko 70 posto.

U slučaju kliničke sumnje na lom, ali i negativnog rendgenskog nalaza, potrebno je provesti dodatnu radiološku dijagnostiku. Tradicionalno, pacijenti sa sumnjom na frakturu skafoida i negativnim rendgenom su dva tjedna u gipsu, nakon čega se ponovio obavlja rendgenski pregled. To povećava osjetljivost na 91 posto, ali istovremeno znači da su bolesnici bez prijeloma nepotrebno nosili gips. MR pregled rano nakon traume se pokazao da ima koristi u obliku rane i sigurne dijagnoze s osjetljivošću od 99-100 posto, te da se mogu otkriti i drugi prijelomi šake Ako se MR ne može ponuditi kao drugi izbor, treba razmotriti CT, ali osjetljivost je nešto niža, 93–95 posto, u usporedbi s MR-om.

Pravilna klasifikacija i opis izgleda prijeloma određuje koji se tretman može preporučiti. Prijelomi skafoida koji su dislocirani ili nestabilni često zarastaju polako i imaju povećan rizik od razvoja pseudartroze.

Prijelom scafoida može doći u kombinaciji s oštećenjem karpalnog ligamenta, što povećava rizik za nestabilnost prijeloma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?