Prijelom skafoidne kosti – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Najčešće se dogodi prilikom pada na ispruženu ruku, a trećina svih prijeloma se događa u sportu.

Učestlost prijeloma.

Prijelomi skafoida čine 2 posto svih prijeloma u tijelu i 10 posto svih prijeloma ruke i šake. Učestalost prijeloma je između 12 – 29 bolesnika na 100.000 stanovikna s najvećom učestalosti u dobnoj skupini od 15 do 25 godina, a veliki udio čine osobe muškog spola. Najčešće se dogodi prilikom pada na ispruženu ruku, a trećina svih prijeloma se događa u sportu. Dvije trećine svih prijeloma skafoida nalaze se na srednjoj trećini kosti.

Vrsta frakture utječe i na liječenje i na prognozu. Preporuka za liječenje ovisi o mjestu prijeloma, dakle bliže palcu (distalni dio) ili bliže podlaktici, odnosno srednji ili dio dalje od palca (proksimalni dio).

Simptomi.

Prijelomi skafoida obično uzrokuju bol i oticanje u području palca. Bol može biti jaka prilikom pomicanja palca ili kada se nešto pokuša uhvatiti ili stisnuti.

Bol u zglobu koja se pojavila nakon jednog dana od ozljede može biti znak prijeloma – stoga je bitno potražiti liječnika ako bol potraje. Brzo liječenje frakture je važno za smanjenje rizika od komplikacija.

Klinički pregled.

Temeljiti klinički pregled zgloba u usporedbi s neoštećenom stranom je osnova dijagnoze. Intenzivna bol u ovom zglobu nakon traume uvijek treba izazvati sumnju na lom skafoida.

Tijekom pregleda liječnik će uzeti anamnezu o općem zdravlju bolesnika, te pitati o simptomima koji mogu upućivati na ovu ozljedu. Bitno je utvrditi je li postoji bol u zglobu, oticanje, hematom, te saznati mehanizam ozljede.

Radiološka dijagnostika.

Bolesnici sa sumnjom na prijelom skafoida trebali bi napraviti konvencionalni rengden (RTG). Međutim, osjetljivost na otkrivanje skafoidnog prijeloma s uobičajenim rendgenom je oko 70 posto.

U slučaju kliničke sumnje na lom, ali i negativnog rendgenskog nalaza, potrebno je provesti dodatnu radiološku dijagnostiku. Tradicionalno, pacijenti sa sumnjom na frakturu skafoida i negativnim rendgenom su dva tjedna u gipsu, nakon čega se ponovio obavlja rendgenski pregled. To povećava osjetljivost na 91 posto, ali istovremeno znači da su bolesnici bez prijeloma nepotrebno nosili gips. MR pregled rano nakon traume se pokazao da ima koristi u obliku rane i sigurne dijagnoze s osjetljivošću od 99-100 posto, te da se mogu otkriti i drugi prijelomi šake Ako se MR ne može ponuditi kao drugi izbor, treba razmotriti CT, ali osjetljivost je nešto niža, 93–95 posto, u usporedbi s MR-om.

Pravilna klasifikacija i opis izgleda prijeloma određuje koji se tretman može preporučiti. Prijelomi skafoida koji su dislocirani ili nestabilni često zarastaju polako i imaju povećan rizik od razvoja pseudartroze.

Prijelom scafoida može doći u kombinaciji s oštećenjem karpalnog ligamenta, što povećava rizik za nestabilnost prijeloma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako da prestane bol u koljenu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Tendosinovitis

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]