Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 1 dio

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine.

Što je ME/CFS i kod koga se javlja?

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine. Oba pojma se danas zajednički koriste (ME/CFS) kao ime ovog sindroma.

Sindrom kroničnog umora (CFS) je složeni poremećaj kojeg karakterizira ekstremni umor koji se ne može objasniti bilo kojim drugim medicinskim stanjem. Umor se može pogoršati s fizičkom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava odmorom. Ovaj simptom poznat je i kao poremećaj nakon napora, dok ostali simptomi mogu uključivati: probleme sa snom, probleme s razmišljanjem i koncentracijom, bol i vrtoglavicu. Bolesnici s ME/CFS možda ne izgledaju bolesno, međutim:

–          oni nisu u mogućnosti funkcionirati na isti način kao prije bolesti,

–          imaju smanjeni kapacitet za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poput tuširanja ili pripreme obroka,

–          nemogućnost rada ili studiranja,

–          nemogućnost aktivnog sudjelovanja u obiteljskom i društvenom životu,

–          ova bolest može trajati godinama i ponekad dovodi do ozbiljnog invaliditeta.

Prije postavljanja dijagnoze moraju se isključiti drugi uzroci simptoma, u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa. Nema laboratorijskih pretrga za bolest, pa se dijagnoza postavlja na temelju simptoma koje bolesnik ima. U pristupu bolesti važno je imati bio-psiho-socijalnu perspektivu. Iako ne postoji lijek za ME/CFS, neki se simptomi mogu liječiti i ublažiti i to putem tretmana i strategija koji mogu ublažiti simptome i pridonijeti poboljšanju funkcioniranja ovih bolesika, kao i povećanja kvalitete života.

ME/CFS se može javiti u bilo kojoj dobi, pa čak i kod djece i adolescenata. No, najčešće se javlja kod ljudi između 40 i 60 godina. Među bolesnicima starijim od 18 godina, žene su pogođene češće nego muškarci.

Važno je naglasiti da se bolest ne dijagnosticira lagano te da treba podizati svijesti i znanje o istoj. Naime, simptomi sindroma kroničnog umora mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Gubitak tjelesne mase

Kako pomoći mužu s ovim simptomima, a da ne dobije odmah lijekove kod psihijatra?

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Premorenost

Tjeskoba, premorenost i umor – što mi se događa?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR sakroilijakalnih zglobova

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molim Vaše mišljenje