Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 1 dio

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine.

Što je ME/CFS i kod koga se javlja?

CFS (chronic fatigue syndrome) znači sindrom kroničnog umora, a ME mijalgični encefalomijelitis. Mijalgija znači bol u mišićima, dok encefalomijelitis upala mozga i pridružene kralježnične moždine. Oba pojma se danas zajednički koriste (ME/CFS) kao ime ovog sindroma.

Sindrom kroničnog umora (CFS) je složeni poremećaj kojeg karakterizira ekstremni umor koji se ne može objasniti bilo kojim drugim medicinskim stanjem. Umor se može pogoršati s fizičkom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava odmorom. Ovaj simptom poznat je i kao poremećaj nakon napora, dok ostali simptomi mogu uključivati: probleme sa snom, probleme s razmišljanjem i koncentracijom, bol i vrtoglavicu. Bolesnici s ME/CFS možda ne izgledaju bolesno, međutim:

–          oni nisu u mogućnosti funkcionirati na isti način kao prije bolesti,

–          imaju smanjeni kapacitet za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, poput tuširanja ili pripreme obroka,

–          nemogućnost rada ili studiranja,

–          nemogućnost aktivnog sudjelovanja u obiteljskom i društvenom životu,

–          ova bolest može trajati godinama i ponekad dovodi do ozbiljnog invaliditeta.

Prije postavljanja dijagnoze moraju se isključiti drugi uzroci simptoma, u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa. Nema laboratorijskih pretrga za bolest, pa se dijagnoza postavlja na temelju simptoma koje bolesnik ima. U pristupu bolesti važno je imati bio-psiho-socijalnu perspektivu. Iako ne postoji lijek za ME/CFS, neki se simptomi mogu liječiti i ublažiti i to putem tretmana i strategija koji mogu ublažiti simptome i pridonijeti poboljšanju funkcioniranja ovih bolesika, kao i povećanja kvalitete života.

ME/CFS se može javiti u bilo kojoj dobi, pa čak i kod djece i adolescenata. No, najčešće se javlja kod ljudi između 40 i 60 godina. Među bolesnicima starijim od 18 godina, žene su pogođene češće nego muškarci.

Važno je naglasiti da se bolest ne dijagnosticira lagano te da treba podizati svijesti i znanje o istoj. Naime, simptomi sindroma kroničnog umora mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Anemija

Sideropenična anemija – anemija zbog nedostatka željeza

Anemija je stanje u kojem je snižena koncentracija hemoglobina u krvi, zbog čega se smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Najčešća anemija dječje dobi je ona uzrokovana nedostatkom željeza. Što je hemoglobin i zašto je bitno željezo? Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik pomoću hemoglobina, složenog proteina koji u svojoj strukturi sadrži željezo. Manjak željeza […]

Bolovi

Živim s raznim bolovima i molila bih Vašu pomoć kako da si olakšam?

Agresivnost

Uzimam terapiju zbog agresivnosti i nemam volje za ništa, umoran sam i ukočen. Postoji li neko rješenje za moje simptome?

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz mame – možete li mi ga očitati?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]