Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje – 1. dio

Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje česti su bolni sindromi koji prema nekim podacima čine čak do 60% svih bolesti u populaciji.

Zbog njihove učestalosti s jedne, te nepravodobnog otkrivanja, pa čak i zanemarivanja s druge strane, navedeni sindromi mogu dovesti do narušavanja kvalitete života oboljele osobe. Stoga, ih je bitno pravovremeno prepoznati, te započeti rano liječenje. Naime, sindromi prenaprezanja sustava za kretanje u suvremenom načinu života predstavljaju veliki medicinski problem profesionalnih sportaša, sportaša rekreativaca, kao i pojedinaca određenih zanimanja u kojima zbog prekomjernog intenziteta rada, učestalog  ponavljanja određenih pokreta i neadekvatnih uvjeta rada (kirurzi, stomatolozi, daktilografi, ličioci, automehaničari i dr.) dolazi do pojave sindroma prenaprezanja.

Razvoj kliničke slike sindroma kao i njihovo neprepoznavanje s vremenom onemogućuje zahvaćene pojedince u obavljanju njihove svakodnevne djelatnost što današnje suvremeno društvo teško prihvaća.

Da bi se navedeni sindromi mogli na vrijeme mogli prepoznati, liječiti, ali i prevenirati  bitno se upoznati s uzrokom njihova nastanka kao i faktorima koji pospješuju njihovo pojavljivanje. Iz samog naziva ovih bolnih sindroma uvelike proizlazi i njihov porijeklo. Naime do pojave sindroma prenaprezanja, u engleskoj literaturi poznatih kao „overuse injuries“, dovesti će učestalo ponavljanje određenih radnji koje potom rezultiraju pojavom mikrotraumatskih oštećenja određenog segmenta sustava za kretanje (kostiju, zglobova, mišića, hrskavice, tetiva, burza).

Ponavljana mikrotrauma uzročno-posljedičnim slijedom dovest će do započinjanja upalnog procesa koji će ukoliko se to liječenjem i pravovremenim tretmanom ne spriječi prijeći u kronični upalni proces. Do pojave sindroma prenaprezanja doći će u trenutku kada ponavljanje mikrotraumatskih oštećenja nadvlada sposobnost zahvaćenog tkiva za reparacijom.

Uzroci

Uzrok nastanak sindroma prenaprezanja sustava za kretanje je multifaktorski tj. nastaje kao rezultat djelovanja brojnih unutarnjih (intrinzičnih) i vanjskih (ekstrinzičnih) faktora.

Od unutarnjih predisponirajućih faktora najznačajniji su anatomski i biomehanički faktori kao što su:

  • rotacijske anomalije donjih ekstremiteta (nogu)
  • varus (O) ili valgus (X) deformacije koljena
  • deformacije stopala (spušteno ili udubljeno stopalo)
  • razlike u dužini nogu
  • anatomska odstupanja u ekstenzornom sustavu koljena i sl.

Vanjski predisponirajući čimbenici koji dovode do sindroma prenaprezanja najčešće su:

  • pogreške u programiranju i izvođenju treninga (neadekvatna promjena intenziteta, predugo trajanje treninga, nepravilno izvođenje, izostanak zagrijavanja i vježbi istezanja)
  • neodgovarajući uvjeti u kojima se održava trening (npr. neodgovarajuća sportska podloga, neodgovarajuća obuća u kojoj se trenira itd.)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolovi

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]