Vratobolja – 1. dio

Bol u vratu je čest simptom za različita stanja i bolesti. Vratni mišići mogu biti napeti zbog lošeg držanja, bilo da je glava u nepravilnom položaju tijekom rada na računalu ili zbog dugotrajnog sjedenja za radnim stolom.

Što je vratobolja i kod koga se javlja?

Degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale prilikom starenja također su čest uzrok boli u vratu. Bol u vratu može biti simptom i ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali je to poprilično rijetko. Rizični čimbenici za nastanak vratobolje su: degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale starenjem ili dugotrajnim nepravilnim držanjem vrata, ozljede u kontaktnim sportovima, prometne nesreće, pad pri jahanju i slično. Bol u vratu je obično tupa po karakteru, te se može pogoršati s pokretima u vratu, a posebice s okretanjem glave. Ostali simptomi povezani s nekim oblicima bolova u vratu su: trnci, teško gutanje, vrtoglavica te šum u uhu.

Bol u vratu može biti povezan i s glavoboljom, bolovima u licu, ramenu i trncima u ruci. Općenito vratobolju možemo podijeliti u tri velike grupe: cervikalni sindrom – lokalizirana bol vrata, cervikocefalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u glavu, te cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u ruku. Znanstvena studija iz 2010. godine je ispitivala učestalost glavobolje u svjetskoj populaciji.

Rezultati studije ukazuju da je ukupna učestalost boli u vratu u svjetskoj populaciji  4.9%, s tim da se javlja kod 5.8% žena i 4.0% muškaraca, najčešće oko 45 godine života. Prema raspodjeli u Svijetu, najučestalija je u Sjevernoj Americi s 6.5%, zatim u zapadnoj Europi s 6.3%, a potom u južnoj Aziji s 3.3% učestalosti u populaciji. Što se tiče gubitka radnih dana zbog trajanja bolovanja ili dana invalidnosti za vratobolju u svjetskoj populaciji  je porast ovog parametra s 23.9 milijuna dana (1990g.) na 33.6 milijuna dana (2010g.), odnosno čak 17%. Iz ovoga možemo zaključiti da se radi o bolesti modernog i razvijenog svijeta te da će njena učestalost u budućnosti i dalje rasti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Bol u vratu može biti posljedica raznih uzroka, uključujući:

  • vratni mišići. Pretjerano istezanje vratnih mišića, što se događa prilikom dugotrajne vožnje automobilom. 
  • degenerativne promjene zglobova. Baš kao i kod svih ostalih zglobova u tijelu, zglobovi u vratnoj kralježnici se „troše“ s godinama, te može doći do osteoartritisa ovih zglobova. 
  • kompresija živca. Hernija diskova ili promjene na kostima kralježaka u vratu mogu dovesti do smanjenja prostora između dva kralješka i na taj način pritisnuti živce koji se odvajaju iz leđne moždine u području vrata.
  • povrede. Prometne nesreće s posljedicom trajnih ozljeda koje nastaju prilikom trzaja glave unatrag, a zatim prema naprijed s istezanjem mekih tkiva vrata izvan svojih normalnih granica.
  • • bolesti. Bol u vratu može ponekad biti uzrokovana upalnim reumatskim bolestima, kao što je to reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili psorjatični artritis. Ali i nekih drugih bolesti kao: meningitis (upala moždanih ovojnica), karcinom, urički artritis i druge. 
  • Čest uzrok boli vrat je pretjerano naprezanje mišića. Obično su za to odgovorne svakodnevne aktivnosti poput: loše držanje prilikom gledanja TV-a ili čitanja, postavljanje računalnog monitora previsoko ili prenisko, spavanje u neugodnom položaju te okretanje i nezgodno gibanje vrata prilikom vježbanja. Nesreće ili padovi mogu izazvati teške ozljede vrata, kao što su frakture kralješaka, trzajne ozljede, ozljede krvnih žila, pa čak i paralizu.

Ostali uzroci uključuju:

  • medicinska stanja i bolesti, kao fibromialgija i polimijalgija reumatika
  • artritis u području vratne kralježnice
  • frakture kralježnice kod osteoporoze
  • suženje spinalnog kanala
  • infekcije u području vratne kralježnice

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molim Vaše mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Trnjenje nogu i ruku – što od pretraga još moram obaviti?